Administracija Donalda Trumpa pozvala je ukrajinsku vladu početkom ove godine da prihvati neodređeni broj stranih državljana deportiranih iz Sjedinjenih Američkih Država, pokazuju dokumenti do kojih je došao The Washington Post. Bio je to neuobičajen zahtjev upućen naciji koja je u ratu i ovisi o američkoj vojnoj i financijskoj pomoći.

Dokumenti ne pokazuju kako su dužnosnici u Kijevu odgovorili na prijedlog s kraja siječnja koji je prenio visoki američki diplomat, a koji je predviđao slanje državljana trećih zemalja u Ukrajinu usred ruske invazije i to unatoč tome što zbog stalnih zračnih napada u zemlji ne funkcionira nijedna zračna luka.

Ukrajinska diplomatkinja obavijestila je američko veleposlanstvo samo da će njezina vlada dati odgovor kada formulira svoj stav, prema dokumentima koji pokazuju da su slični prijedlozi upućeni i nizu drugih zemalja otprilike u isto vrijeme.

Zahtjev nije ni došao do Zelenskog
Ukrajina u konačnici nije prihvatila nijednog državljanina treće zemlje iz SAD-a i nema naznaka da je Kijev ozbiljno razmatrao američki prijedlog. Dva ukrajinska dužnosnika upoznata s tim pitanjem izjavila su da to pitanje nikada nije stiglo do najviših razina vlasti.

Jedan od dužnosnika rekao je da nije upoznat s bilo kakvim "političkim zahtjevima" koje je SAD postavio u vezi sa svojom željom da Ukrajina primi deportirane osobe. State Department je u izjavi naveo da je kontinuirani angažman s inozemnim vladama ključan za odvraćanje od ilegalne i masovne migracije te za osiguranje američkih granica.

Ti dokumenti, kao i drugi koje je pregledao The Washington Post, pružaju novi uvid u pokušaj predsjednika Donalda Trumpa da dramatično proširi deportacije dok nekonvencionalnim metodama nastoji preokrenuti američku imigracijsku politiku.

Dokumenti datirani od siječnja do svibnja pokazuju da je Trumpova administracija nastojala povećati broj zemalja koje će prihvatiti državljane trećih zemalja iz SAD-a, redovito nudeći poticaje ili koristeći mogućnost poboljšanih odnosa s Washingtonom za postizanje svojih ciljeva.

Nekoliko vlada u Latinskoj Americi, uključujući Salvador, Meksiko, Kostariku i Panamu, pristalo je primiti deportirane osobe koje nisu njihovi državljani. Trumpova administracija udvarala se nekima od tih zemalja, omogućivši predsjedniku Salvadora Nayibu Bukeleu posjet Bijeloj kući i plativši njegovoj vladi milijune dolara za smještaj američkih deportiranih osoba u zloglasnom zatvoru.

SAD se obraća zemljama za koje zna da su pod pritiskom
Yael Schacher, direktorica u humanitarnoj organizaciji Refugees International, rekla je da se čini kako Trumpova administracija cilja na vlade za koje zna da žele pridobiti naklonost i nalaze se pod pritiskom. I prije i poslije prošlogodišnjih izbora Trump je signalizirao spremnost da iskoristi ovisnost Ukrajine o američkoj vojnoj pomoći, a takve su izjave postajale sve smjelije nakon što je u siječnju preuzeo dužnost.

Napetosti su dosegle vrhunac krajem veljače u raspravi u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koja se tek neznatno smirila nakon što je Kijev pristao na neke zahtjeve američke administracije, uključujući sporazum kojim se SAD-u omogućuje pristup ukrajinskim strateškim mineralnim resursima.

Schacher je također istaknula napore Trumpove administracije da pridobije Ruandu, afričku zemlju s manjkavim ljudskim pravima. Njezini su čelnici pristali primiti državljane trećih zemalja koje je SAD deportirao.

Washington je stupio u kontakt s Kijevom u prvim danima nove administracije, dok je predsjednik Trump nastavio promovirati ambiciozni cilj sklapanja mirovnog sporazuma, izražavajući istodobno duboke sumnje u izdašnu pomoć koju je Joe Biden pružio Ukrajini. Nova američka administracija također je razmatrala ukidanje nekih odredbi iz Bidenove ere koje su omogućavale ukrajinskim građanima da ostanu u SAD-u.

Dijalog nije dio redovne diplomatske korespondencije
Dokumenti koje je pregledao The Washington Post pokazuju da je jedan ukrajinski diplomat rekao američkim kolegama kako Ukrajina prihvaća povratak svojih građana koje je SAD deportirao, ali da se vlada u Kijevu suočava s ratnim okolnostima. Bivši američki dužnosnici rekli su da je dijalog između SAD-a i Ukrajine o deportacijama bio neobičan i nije bio dio redovne diplomatske korespondencije.

 U slučaju Ruande, SAD je prošlog mjeseca isplatio 100.000 dolara ruandskoj vladi kako bi prihvatila jednog deportiranog iračkog državljanina. Ruanda je pristala prihvatiti još 10 deportiranih osoba raznih nacionalnosti u okviru dugoročnog programa.

Čelnici Ruande očito su željeli pokazati Washingtonu da mogu "provoditi politiku America First", naveo je jedan američki dužnosnik u dokumentu, aludirajući na vanjskopolitički pristup Donalda Trumpa. Pojedinosti o sporazumu o deportaciji s Ruandom prvi je objavio neovisni novinar Marisa Kabas.

Iako je broj državljana trećih zemalja koji bi prema aktualnom sporazumu mogli biti deportirani u Ruandu mali, postoje naznake da bi taj broj mogao rasti. U intervjuu za ruandsku televiziju u nedjelju, ministar vanjskih poslova Olivier Nduhungirehe rekao je da su razgovori još uvijek u početnoj fazi.

Uzbekistan kao tranzitna točka za deportacije
Trumpova administracija pokušava koristiti druge zemlje kao logističke točke u deportacijama stranih državljana. U raspravama s Uzbekistanom, primjerice, dokumenti iz početka ožujka pokazuju da su američki dužnosnici nastojali iskoristiti bivšu sovjetsku državu kao tranzitnu točku za deportirane osobe iz Rusije i Bjelorusije, jer su izravni letovi između tih zemalja i SAD-a bili prekinuti.

U dokumentu koji je sastavila američka vlada navodi se da uzbekistanski dužnosnik nije odmah odbacio tu ideju. Američki dužnosnik, svjestan da bi situacija mogla izazvati političke posljedice, predložio je određene "konkretne poticaje", poput razgovora između čelnika dviju zemalja ili drugog susreta na visokoj razini, kako bi se postigao dogovor, pokazuje dokument, piše index.