SAD su uvele nove carine u visini od 10 do 12,5 posto na svu robu za više od 60 zemalja u svijetu, što uključuje gotovo stopostotni uvoz u tu zemlju. No, prema dokumentu kojeg je objavio Ured trgovinskog predstavnika SAD-a, za razliku od prijašnjih mjera, među pogođenim zemljama nema zemalja zapadnog Balkana. Jedan od razloga bi mogla biti činjenica da je ovo tržište isuviše malo da bi bilo značajno za ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Trumpove administracije, dok bi drugi razlog mogla biti činjenica da SAD žele pokrenuti veliki ciklus investicija u regiji, pa im nove carinske mjere ne bi bile od koristi.

Trumpova administracija je pokrenula strateški dijalog sa Srbijom o ekonomskom partnerstvu, a slične razgovore vodi se i s drugim zemljama regije. U BiH, američka administracija želi u oba entiteta pokrenuti brojne projekte, a Južna plinska interkonekcija je samo jedan od njih. Iz EU, kao najvažnijeg trgovinskog partnera BiH, kažu da se ne protive američkim investicijama u bilo koju zemlju koja ima ugovorni i pravno obvezujući odnos s EU-om, poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pod uvjetom da ne krše obveze koje su zemlje potpisale s EU-om. Kad je, konkretno, riječ o BiH, ona je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju definirala da će ugraditi europske ekonomske strukture i pravnu stečevinu. Kada je Južna plinska interkonekcija u pitanju, to konkretno znači da taj projekt mora biti usklađen s Trećim energetskim paketom. Na primjer, američki investitor ne bi mogao istodobno biti vlasnik i transportne infrastrukture i imati monopol na plin kojeg će se dobavljati. Prema podacima koje su 'Nezavisne novine' neslužbeno dobile od američkih dužnosnika, američki investitori će u potpunosti poštovati europske propise kad je u pitanju taj projekt jer je cilj cijeli plinski konektor povezati sa širom europskom plinskom mrežom.