Rezultati izvješća 'Mapiranja informativnih web portala u BiH - Presjek stanja u 2025. godini', koje je predstavljeno u četvrtak u Sarajevu, pokazuju da je u BiH u ovoj godini registrirano 488 informativnih portala, od kojih je svega 40 posto fokusirano na transparentnost. Prezentaciju su zajednički organizirali UNESCO Antenna ured u Sarajevu i Vijeće za tisak i online medije u BiH a autori 'Mapiranja' su profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vuk Vučetić.

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum cijeni poražavajućom činjenicu da je, od 488 registriranih informativnih web portala, njih svega 40% zaista fokusirano na transparentnost te da ima u potpunosti završene impresume, kroz koje se može vidjeti tko zaista stoji iza tih medija. Šešum drži osobito važnim što se kroz ovaj projekt nastavlja suradnju s Vijećem za tisak i online medije u BiH, čiju ulogu, smatra on, treba dodatno jačati. - Danas smo razgovarali i o potrebi izrade registra svih web portala koji funkcioniraju u BiH kako bismo podigli svijest o njihovom značaju za informiranje javnosti, ali i kako bi se zaista vidjelo koji su portali osigurali potpunu transparentnost, ne samo u izvještavanju, već i u strukturama koje stoje iza njih, kazao je Šešum uz opasku da je predstavljeno izvješće tek prvi korak.

Portali bez impresuma nisu kredibilan izvor

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo kazala je da je cilj istraživanja bio, ne samo utvrditi ukupan broj informativnih web portala u BiH, već i razviti metodologiju koja će omogućiti njihovo kontinuirano praćenje. - Nastojali smo napraviti okvir kroz koji bi se portale mogli pratiti na godišnje ili polugodišnje te unutar ukupnog broja utvrditi postotak onih koji su članovi Vijeća za tisak i online medije, koji od njih imaju pune impresume, koji su privatni ili javni, pojasnila je prof. Turčilo, prema čijim je riječima najbitniji segment istraživanja bio jasno definirati što se smatra informativnim news portalom. - Ranije smo često imali situacije da se u te portale ubrajaju i portali turističkih zajednica ili gradova, koji zapravo nisu news portali, obrazložila je te prenijela da je cilj bio identificirati portale koji zaista dijele informacije, imaju redakcijsku strukturu, organizaciju i poštuju profesionalne standarde. - Od 488 web portala najzastupljeniji su portali koji su samo na webu, nisu produžetak postojećih medija, iako, naravno, ima i takvih. Ohrabruje da veliki broj portala ima bar djelomičan impresum, dok je nešto manji broj onih koji ga nemaju. Sada je zadaća povećati broj onih s impresumom ili objasniti javnosti da oni koji ga nemaju, zapravo, nisu kredibilan izvor, ukazala je Turčilo koja ključnim drži da građani razumiju značaj transparentnosti. - Kad građani znaju da neki portal nema impresum ili ga ne želi postaviti, onda će se okrenuti onima koji ga imaju, kazala je te konstatirala i da veliki broj samih portala, kao i čitatelja, ne prepoznaje značaj transparentnosti.