NA PODRUČJU pet slavonskih županija planira se izgradnja pet velikih proizvodnih centara, s pet silosa ukupnog kapaciteta 250 tisuća tona skladišnog prostora za pšenicu, a cilj je udruživanje proizvođača radi konkurentnosti i opstanka na tržištu, istaknuto je danas na predstavljanju radnog dokumenta "Poljoprivreda 2050: vizija hrvatske poljoprivrede, pšenica kao prvi veliki primjer" Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Predsjednik HPK Željko Mihelić kazao je kako je cilj inicijative udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, kako bi im se smanjili ulazni troškovi, a kroz izgradnju zajedničkih silosa, koji bi bili u vlasništvu proizvođačkih organizacija, moglo bi se upravljati prodajom žitarica. Upozorio je, međutim, da su u Hrvatskoj otpori udruživanju još uvijek veliki, ali smatra kako će tržište natjerati proizvođače da počnu drukčije razmišljati.

"Napravili smo dokument koji zaokružuje cijelu priču, od udruživanja, zajedničke nabave i silosa, do skladišnice kao financijskog instrumenta, a uključili smo i državne robne zalihe, koje bi zakupile dio silosa i ondje deponirale dio zaliha pšenice", pojašnjava Mihelić.

"Ako se ne udružimo, nemamo nikakve šanse"
Napominje kako je ovo dugačak put, za koji će trebati vremena, ali da će se poljoprivrednici morati prilagoditi kako bi opstali na tržištu, jer "danas s pet ili deset hektara žitarica nitko nije konkurentan na tržištu".

"Hrvatska proizvodi pšenicu na 150 tisuća hektara, Vojvodina na 300 tisuća, a Mađarska na milijun hektara, što pokazuje da, ako se ne udružimo, nemamo nikakve šanse", poručio je Mihelić. Ističe i kako procjene govore da jedan silos od 50 tisuća tona košta od 6 do 8 milijuna eura, što bi se sa 65% financiralo europskim sredstvima, a ostatak bi činila vlastita sredstva proizvođača koji se udruže.

 
Jedan od autora dokumenta, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Ivan Valentić, naveo je da se model prvenstveno temelji na udruživanju proizvođača, kako bi imali odgovarajući obujam proizvodnje na tržištu te tako utjecali na cijene i plasman svojih proizvoda.

"S obzirom na otpore prema udruživanju koje imamo u Hrvatskoj, bojim se"
"Što se tiče vremena koje će nam biti potrebno za realizaciju, smatramo da se taj projekt može provesti u relativno kratkom roku te da bismo za dvije godine mogli ostvariti ozbiljnije pomake, ali, s obzirom na otpore prema udruživanju koje imamo u Hrvatskoj, bojim se da će do prvih rezultata trebati pet do deset godina", ocijenio je Valentić.

Predsjednik Hrvatske agronomske komore Romeo Jukić istaknuo je da Komora podržava tu inicijativu, jer se na tržištu može lakše konkurirati i opstati jedino udruživanjem. "Kao struka podržavamo inicijativu za udruživanje, jer će proizvođači tako dobiti veća sredstva te veće mogućnosti za ulaganja i plasman proizvoda", kazao je Jukić.