U BiH tijekom protekle, 2025. godine, nije ostvaren suštinski napredak u reformi zakonodavstva iz oblasti medija, iako je to obvezama na putu europskih integracija. 

Naime, ključni zakoni, oni o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama i transparentnom vlasništvu nad medijima i nadalje nisu usvojeni, ukazano je u Sarajevu na predstavljanju studije praćenja napretka reformskog procesa za medijsko zakonodavstvo u izdanju Mediacentra a na temu 'Zaštita medijskih sloboda u BiH: Studija praćenja napretka I'. Skup je upriličen u okviru projekta 'Reforme za integritet medija i slobodu govora', kojeg financiraju EU i Veleposlanstvo Nizozemske u BiH.

Izvršna direktorica Fondacije Mediacentar Maida Muminović rekla je da se u BiH više ne govori samo o neadekvatnoj primjeni važećih zakona u oblasti medija, već o ozbiljnom jazu između potrebnih zakonskih rješenja te onih koja su na snazi. Ona je ukazala i da je održivost javnog RTV sustava, osobito BHRT‑a, ozbiljno ugrožena procesima koji su se odvijali tijekom protekle godine. 

- Zakone iz 2005. godine se ne primjenjuje, novi nisu doneseni, dok je održivost BHRT‑a dodatno dovedena u pitanje zbog dugova. To je samo jedan od problema kada govorimo o funkcioniranju i održivosti javnog RTV sustava, rekla je Muminović i podsjetila da je bilo i inicijativa na različitim razinama vlasti a koje se donosi pod izgovorom borbe protiv dezinformacija ili zaštite javnog reda i mira, što je ilustrirala najavom uspostave Ureda za borbu protiv dezinformacija pri Vladi RS-a te odlukom Općine Kakanj o 'zaštiti javnog reda i mira', na osnovu koje su policijski službenici izdavali prekršajne prijave, među ostalim, i novinarima. 

Zakonski akti koji ukazuju na nakanu vlasti suziti prostor za slobodu izražavanja

- To su opasni trendovi koji ukazuju na namjeru vlasti ograničiti i suziti prostor za slobodu izražavanja, kako građana, tako i medija. Takve inicijative treba pozorno pratiti a prema njima treba biti iznimno oprezan, upozorila je direktorica Mediacentra. 

Govoreći o učincima kriminalizacije klevete u RS-u, Muminović je navela da su, od usvajanja izmjena Kaznenog zakonika 2023. godine pa do danas, zabilježene 273 prijave za kazneno djelo klevete, od čega se njih 47 odnosi na medije i medijske radnike. 

- Prema informacijama koje smo do zaključenja našeg izvješća dobili od okružnih tužiteljstava, nije bilo podignutih optužnica protiv novinara. Ipak, sâm broj prijava ukazuje na ozbiljan pokušaj zastrašivanja, što stvara negativne učinke po slobodu izražavanja, kazala je izvršna direktorica Fondacije Mediacentar, koja je pozitivnim ocijenila usvajanje Reformske agende koja, kako je navela, adresira pitanje medijskih sloboda u okviru temeljnih prava. To smatra dodatnom platformom za organizacije civilnog društva da vrše pritisak na vlast kako bi se brže i efikasnije provelo reformske procese u oblasti medija i slobode izražavanja.

Pluralizam ključan za europski put BiH

Podsjetivši da su te vrijednosti ključne za demokratski razvoj i europske integracije zemlje, veleposlanik Nizozemske u BiH Henk van den Dool poručio je da njegova zemlja snažno podržava slobodu medija, sigurnost novinara i slobodu izražavanja u BiH, dok je predstavnica Delegacije EU-a u BiH Mojca Kršper Figueroa naglasila da su sloboda medija i pluralizam ključni za europski put BiH. Ona je prenijela da EU podržava usklađivanje medijskog zakonodavstva s europskim standardima i jačanje javnog radiodifuznog sustava, među ostalim i kroz novi poziv za projekte. 

Nakon što je izvješće predstavljeno, uslijedila su i dva panela posvećena najbitnijim temama i preporukama iz izvješća, prioriteti Reformske agende i strateški okvir zakonodavstva iz oblasti medija, kao i pravni i fizički pritisci na novinare.