Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Tijekom ovog mandata vlasti u Bosni i Hercegovini zemlja grca u mnogim problemima, naročito onim demografskim, ekonomskih i funkcioniranju pravne države. Nažalost, cijeli je dijapazon oblasti u kojima tonemo ili, u najboljem slučaju, stagniramo. 

Još je žalosnije što vlasti svojim  potezima kao da dolijevaju ulje na vatru, a ne ad se trude sanirati štetu i stvoriti pretpostavke za oporavak i rast. Ipak, jedno od područja u kojem se bilježe dobri rezultati jeste vanjskotrgovinska razmjena. 

Podaci

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do septembra 2025. godine u usporedbi s istim razdobljem 2024. porasla je za 1,6 milijardi maraka ili 5,60 posto.

Na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH danas u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u promatranom periodu iznosio 12,9 milijardi maraka, a uvoz 22,6 milijardi maraka. Izvoz je rastao 5,60 posto (porast od 686 milijuna maraka), dok je uvoz rastao 4,11 posto (porast od 892 milijuna maraka). Navedeno je da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi maraka, što je povećanje od 205 milijuna maraka. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Naglašeno je da rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova i jaču orijentaciju ka konkurentnim proizvodima.

Također, iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu kako više od dvije trećine izvoza iz BiH ide ka EU, što potvrđuje visoku integraciju u europsko tržište.

Rast je tu, ali problemi ostaju

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je rast uvoza rezultat povećane osobne potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće tražnje za robom široke potrošnje. Podsjetio je da strukturni problemi ostaju, a to su ovisnost od uvoza energenata, hrane i sirovina.

Najznačajniji trgovinski partner je Hrvatska, i kad je riječ o uvozu i izvozu. Odnosno, bilježi se porast od skoro 20 posto kada je riječ o izvozu u Hrvatsku. Najznačajnije izvozne tarife su električna energija, izolirana žica, željezne i čelične konstrukcije, dijelovi i pribor motornih vozila, te ostali namještaj i njegovi dijelovi. 

Nafta i naftna ulja su i dalje uvozni prioritet u BiH, a uvezeno ih je u vrijednosti od preko 1,67 milijardi maraka, što je smanjenje od 10 posto. Bilježi se povećan uvoz automobila, što, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, predstavlja poboljšanu potrošačku moć. Četvrta najznačajnija uvozna tarifa su lijekovi (prednjače citostatici, lijekovi za kardiovaskularne bolesti, te suplementacija). Uvoz električne energije je naglo povećan zbog, kako su objasnili, kombinacije strukturnih slabosti - povećan je gotovo za 184 posto, što je više od 313 milijuna maraka.

Stručna suradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Belma Alihodžić je izjavila da iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi.

- Naime, uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema državama CEFTA-e (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo i Moldavija), EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Povećanje izvoza u Hrvatsku i određena tržišta Unije ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali smanjenje izvoza u najveće europske ekonomije, Njemačku i Austriju, pokazuje osjetljivost bh. gospodarstva na usporavanje potražnje u eurozoni, ističe. Dodaje kako je ključno smanjiti ovisnost o uvozu te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno Sjedinjene Američke Države, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali, kako je upozorila, bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita.

Kada je u pitanju struktura vanjskotrgovinske razmjene, i izvoz i uvoz se povećavaju u svim gospodarskim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše sudjeluje metalska industrija dok drvna industrija tradicionalno ima suficit u robnoj razmjeni. Povećanje izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću - agroindustrija i prehrana, metalska industrija s elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše sudjeluje metalska industrija s gotovo 44 posto i drvna industrija s 21 posto dok u uvozu, osim ove dvije grane, u značajno utječu i agro i prehrana s sudjelovanjem u uvozu od 18 posto.

- Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažno povećanje uvoza električne energije dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo povećanje trgovinskog deficita. Povećanje uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno promatrano, gospodarstvo pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru, poručila je stručna suradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.