Vatikanski proračunski suficit: Prvi višak nakon godina financijskog minusa
Vatikan
Vatikanski proračunski suficit obilježio je 2024. godinu i označio prekretnicu u javnim financijama Svete Stolice. Vatikan je ostvario višak od 1,6 milijuna eura, dok je godinu ranije bilježio deficit od 51,2 milijuna eura. Iako je rezultat djelomično posljedica jednokratnih dobitaka, dužnosnici ističu da je riječ o važnom koraku naprijed.
Što je dovelo do vatikanskog proračunskog suficita?
Glavni doprinos promjeni donijeli su izvanredni kapitalni dobici koji su nastali prilagodbom investicijskog portfelja novim smjernicama. Te je smjernice utemeljio nedavno preminuli papa Franjo kako bi ojačao financijsku transparentnost.
Ipak, strukturna slika ostaje izazovna. Bez jednokratnih stavki, strukturni deficit u 2024. iznosio je 44,4 milijuna eura, što je ipak znatno bolje od 83,5 milijuna eura iz 2022. godine.
Rast prihoda uz oprezne prognoze
Financijski prihodi su u 2024. porasli na 75 milijuna eura, u odnosu na 45,8 milijuna prethodne godine. To je rezultat promjena u investicijama. No, stručnjaci upozoravaju da se ovakvi kapitalni dobici ne mogu lako ponoviti.
Maximino Caballero Ledo iz vatikanskog tajništva za ekonomiju naglašava potrebu za strožim nadzorom troškova i povećanjem operativne učinkovitosti. Pozvao je i na poticanje većih donacija kako bi se postigla dugoročna stabilnost.
Izazovi: Pad donacija, skandali i zabrana zaduživanja
Vatikan se ne može zaduživati, pa ovisi o prihodima od nekretnina, muzeja i donacija. Tijekom pandemije prihodi su znatno pali, posebno zbog manjka turista.
Donacije su između 2015. i 2019. pale za 23%. Trend se nastavio i kasnije, dodatno potaknut financijskim skandalima i sumnjom u crkvene dužnosnike. Propala investicija u Londonu iz 2021., koja je donijela gubitak od 100 milijuna funti, dodatno je narušila povjerenje.
Ipak, 2024. donacije su porasle za 20 milijuna eura, što je ohrabrujući znak.
Uloga novog pape Lava u financijskom oporavku
Novi papa Lav, koji ima matematičko obrazovanje, prema saznanjima Financija, aktivno se uključio u financijsko restrukturiranje. Pokrenuo je suvremenu kampanju prikupljanja sredstava: promotivne video poruke, QR kodovi, online donacije i globalni pozivi vjernicima.
Također je povukao dekret kojim je sva imovina bila pod upravom Vatikanske banke, smatrajući da je to stvaralo preveliku centralizaciju moći i kompliciralo svakodnevne procese.
Vatikanski proračunski suficit kao znak oporavka
Vatikanski proračunski suficit iz 2024. predstavlja važan korak prema financijskoj održivosti. Iako se dobrim dijelom temelji na jednokratnim prihodima, rast donacija, prilagodbe investicija i stroža kontrola troškova ukazuju na pozitivan smjer. Novi pristup pape Lava mogao bi dodatno stabilizirati javne financije i obnoviti povjerenje vjernika, piše Financa.