Rast cijena osnovnih životnih namirnica u BiH najviše su osjetili umirovljenici od kojih većina prima najnižu mirovinu. Unatoč rastu cijena, političari ne troše energiju na rješavanje ekonomsko-socijalnih problema, piše Deutsche Welle.

-Najviše je poskupjelo ulje i šećer, kaže Sajma Karić iz Sarajeva.

Ova 80-togišnja umirovljenica živi sama i njena mjesečna mirovina od 380 KM (oko 190 eura) jedva može pokriti troškove režija i lijekova.

-Dok izmirim sve prema državi, platim režije, te kupim lijekove, za hranu mi ostane vrlo malo. Pratim akcije u trgovinama pa kupim i napola trule jabuke, jer koštaju manje od marke. Kupujem na komad, jedan krumpir, jednu mrkvu, jedan limun i tako..., objašnjava Sajma.

Na području Federacije BiH živi oko 450.000 umirovljenika, a 62% njih prima najnižu mirovinu od 382 KM.

-Tko živi u gradu, u stanu, dok plati sve komunalije on se zaduži. Njemu za lijekove i hranu ne ostaje skoro ništa, priča za DW predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH, Redžo Mehić.

On navodi kako veliki broj ljudi treće životne dobi preživljava zahvaljujući pomoći djece i rodbine.

-Bez njihove pomoći, mnogi od nas ne bi mogli preživjeti, navodi Mehić.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjoj razini za BiH u prosjeku je zabilježen rast cijena od 6,4%. Prema podacima objavljenim na web stranici Ministarstva trgovine FBiH, potrošačke cijene u studenom 2021. godine, u prosjeku su povećane za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec. Najviše su rasle cijene stanovanja, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 2,6%, potom prijevoz za 1,8%, te hrana i bezalkoholna pića za 1,6%.

Rast cijena osjetila je i Irma Šuman, zaposlena je i kako kaže ima redovna primanja. Izuzev nje, kućnom koračunu doprinosi i muž, ali, kako ističe, u posljednje vrijeme su ulje, šećer, kava, te voće i povrće osjetno skuplji.

-Litar ulja je koštao 2,7 KM, a sada je 3,6 KM. Kavu od 500 grama plaćala sam 5,9 KM, a sada je 8,5 KM, navodi Irma.

Ona otplaćuje stambeni kredit, a ima i četverogodišnju kćer, kojoj plaća vrtić.

-Dok banka uzme ratu za kredit, platim režije i vrtić, ostane mi 160 KM za hranu, objašnjava ona.

Kupovna moć građana znatno niža

Predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić kaže kako je rast cijena osnovnih životnih namirnica očit u posljednja tri mjeseca.

-Porast cijena najteže podnose umirovljenici i zaposleni u realnom sektoru. Mnogi od njih su ostali bez posla, zbog pandemije korona virusa, dok oni, koji su zadržali poslove, sada mjesecima čekaju na isplatu zarađenih plaća, objašnjava Bulić.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH za studeni 2021. godine iznosila je 1.579 KM (skoro 800 eura), dok sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za listopad 2021. godine iznosi 2.101 KM (1.075 eura).

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, za kolovoz 2021. iznosila je 1.000 KM (511 eura), dok je u Republici Srpskoj u istom mjesecu iznosila 1.025 KM (524 eura). Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom, po tom je izračunu, manja od 50 posto.

Večina zaposlenih u BiH nema ni prosječnu plaću

Bulić objašnjava da prosječnu plaću u BiH nema većina zaposlenih.

-Statistika je takva, u prosjek se uračunavaju i plaće državnih dužnosnika, liječnika, profesora, no to nije realan prikaz stanja na terenu. Naime, većina zaposlenih u realnom sektoru nema prosječnu plaću. Zaposlenice u trgovačkim lancima imaju plaće od 500 do 700 KM (od oko 250 do 350 eura), kao i mnogi radnici sa srednjom stručnom spremom, objašnjava Bulić.

Prema mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića, trend rasta cijena nastavit će se i u narednom periodu.

-Puno je faktora na globalnoj razini koji su utjecali na rast cijena. To su prije svega posljedice pandemije korona virusa, a potom energetska kriza kojoj je uzrok situacija u Ukrajini. Sve to kreira negativne utjecaje koje prvo osjete male zemlje poput BiH, smatra Čavalić.

Gorivo duplo skuplje

Usljed brojnih političkih problema, ali i zbog utjecaja pandemije, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su povećane proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu u BiH.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,56 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru. Gorivo je skuplje i u pojedinim dijelovima bh.entiteta Republika Srpska. Cijena litra benzina je sa 2,29 KM poskupjela na 2,36 KM.

I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.

Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih poduzeća, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela trošarina na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana gospodarstvane bi bila potpuno uništena.

Političari u BiH ignoriraju probleme

Iako su cijene nafte i naftnih derivata, te električne energije u porastu, a one izravno uzrokuju rast cijena ostalih proizvoda, vlasti u BiH kao da ignoriraju trenutno stanje.

-Činjenica je da su mogućnosti za djelovanje bh političara male, ali bez obzira, vlasti ove države se ponašaju, kao i obično, tako da ne žele trošiti političku energiju na rješavanje ekonomsko-socijalnih pitanja, smatra Čavalić.

Gordana Bulić iz tuzlanskog Kluba potrošača kaže kako BiH skoro da i nema instrumente za djelovanje i zaštitu građana od poskupljenja.

-Samo jednom su vlasti u BiH donijele mjeru, tijekom pandemije, da se cijene vrate na prijašnju razinu, te su rezultati odmah bili vidljivi, smatra Bulić.

Bulić tvrdi kako su vlasti na svim razinama u BiH do sada morali pronaći odgovarajuće mjere kako bi pomogle najugroženijim kategorijama stanovništva. Međutim, takvih mjera, izuzev sporadičnih jednokratnih pomoći, uglavnom nema.

-Mi nemamo jedan krumpir u robnim rezervama, a kamo li nešto drugo, kaže Bulić.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto kućanstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.