Srednja klasa u Bosni i Hercegovini, ali i ostatku svijeta danas se ne osjeća ni približno sigurno kao nekada. Iako se u javnosti često raspravlja o “stvarnoj” granici siromaštva u razvijenim zemljama, suština problema nije u apsolutnim iznosima. Ono što se događa i u SAD‑u i kod nas ima zajednički nazivnik. Srednja klasa osjeća da gubi korak s višom srednjom klasom, iako nominalno živi bolje nego prije deset ili dvadeset godina.

Taj fenomen ekonomisti nazivaju Velika dekompresija.
Što znači Velika dekompresija — i zašto je važna i u BiH?
Velika dekompresija opisuje situaciju u kojoj prihodi rastu u svim slojevima društva, ali najbrže rastu primanja onih iznad medijana. Viša srednja klasa se ubrzano udaljava, dok se prosječne obitelji osjećaju kao da stoje u mjestu.
U BiH se to vidi na svakom koraku:

osjećaja da trud više ne garantira uspjeh – a upravo ti faktori dugoročno oblikuju društvenu stabilnost, povjerenje u institucije i odluku ljudi da ostanu ili odu iz zemlje;
cijene stanova rastu brže od plaća;
privatno obrazovanje, vrtići i aktivnosti za djecu postaju luksuz;
razlike u kvaliteti života između “prosječnih” i “uspješnih” obitelji sve su veće;
troškovi života rastu brže od mogućnosti napredovanja.
Iako su plaće u BiH danas više nego prije deset godina, razlika između prosječne i iznadprosječne obitelji nikada nije bila veća.

Kako je izgledala “Velika kompresija” — i zašto je nestala
U SAD‑u je sredinom 20. stoljeća srednja klasa jačala jer su radnici s nižim primanjima imali brži rast plaća od onih na vrhu. Taj proces ekonomisti su nazvali Velika kompresija.

U BiH smo sličan osjećaj imali u razdoblju nakon rata, kada su se razlike u primanjima smanjivale, a većina ljudi živjela relativno slično.

No od 2000‑ih nadalje, i kod nas i globalno, događa se preokret: oni koji imaju obrazovanje, veze, kapital i pristup kvalitetnim poslovima odvajaju se od ostatka društva.

Brojke iz SAD‑a pokazuju trend koji se vidi i kod nas
U SAD‑u se jaz između medijana i 80. percentila prihoda dramatično povećao:

1975.: razlika 51%
2000.: razlika 68%
2023.: razlika 85%

Iako su apsolutni iznosi drugačiji, trend je identičan i u BiH:
prosječna plaća raste sporo;
IT, financije, menadžment i dijaspora stvaraju novu “višu srednju klasu”;
razlike u standardu postaju sve vidljivije;
U Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci to se vidi na tržištu nekretnina, školovanju djece, putovanjima, potrošnji i životnim stilovima.
Nije riječ o siromaštvu — nego o relativnom položaju
Prosječna obitelj u BiH danas ima više nego prije 20 godina: bolju tehnologiju, bolji pristup informacijama, više mogućnosti za dodatnu zaradu. Ali osjećaj zaostajanja je stvaran.
Razlog je jednostavan: viša srednja klasa bježi naprijed mnogo brže nego što srednja klasa može pratiti.
To se posebno vidi u:

mogućnosti kupnje stana
kvaliteti obrazovanja djece
pristupu dobro plaćenim poslovima
društvenim mrežama i prilikama
dugoročnoj mobilnosti

Sociolozi upozoravaju da se jaz najviše osjeti u generacijama: djeca iz viših slojeva imaju bolji start, bolju podršku i bolje šanse.
Ključna poruka za BiH
Srednja klasa u BiH nije siromašna u apsolutnom smislu. Ali Velika dekompresija stvara osjećaj da se “američki san” — ili njegov lokalni ekvivalent — sve više udaljava.
To nije pitanje gladi ili egzistencije. To je pitanje:
– statusa;
– mogućnosti napredovanja;
– pravednosti sustava;
– osjećaja da trud više ne garantira uspjeh.

A upravo ti faktori dugoročno oblikuju društvenu stabilnost, povjerenje u institucije i odluku ljudi da ostanu ili odu iz zemlje, piše financa.