Na sjednici koja je započela sa zakašnjenjem od sat vremena, Vijeće ministara BiH u utorak je jednoglasno usvojilo Proračun institucija BiH za tekuću, 2025. godinu, u visini od 1,57 milijardi KM. 

Podsjetimo, Fiskalno vijeće u BiH je na sjednici od 24. veljače jednoglasno usvojilo Globalni okvir fiskalne bilance i politika za razdoblje 2025.-2027., koji iznosi 1.570.500.000 KM, a usvajanje tog dokumenta stvorilo je pretpostavke za usvajanje Proračuna institucija BiH za 2025. Prošlogodišnji Proračun institucija BiH iznosio je 1,35 milijardi KM, što znači da je ovogodišnji, koji je upućen u daljnju proceduru Predsjedništvu BiH, veći za 215 milijuna KM.

Utvrđen i Zakon o VSTV-u BiH

S druge strane, iako najavljen kao bitna točka dnevnoga reda, Nacrt Zakona o Sudu BiH, koji predstavlja jedan od dva tzv. 'europska zakona', skinut je s dnevnog reda sjednice na zahtjev SNSD-a, konkretno ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca. Na usvojenom dnevnom redu je, pak, ostalo drugi od dva 'europska zakona', a to je Nacrt zakona o VSTV-u BiH. Nacrt zakona o VSTV-u BiH na koncu je Vijeće ministara BiH i utvrdilo te slijedi parlamentarna procedura za njegovo konačno usvajanje. Protiv tog Zakona glasovali su ministri iz Republike Srpske Staša Košarac i Srđan Amidžić, ali je Nacrt ipak usvojen i bez njihovih glasova budući da je za odobravanje zakona koji idu dalje u parlamentarnu proceduru dovoljna obična većina.

I predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je na platformi X potvrdila da je na sjednici usvojen još jedan europski zakon, konkretno Nacrt zakona o VSTV-u BiH, kao i da je prethodno usvojen Proračun za 2025. godinu. 

- Nastavljamo neumorno raditi na europskim reformama, poručila je.

Ovakav razvoj zbivanja bio je i očekivan u svjetlu poruke predsjednika RS-a i čelnika SNSD-a Milorada Dodika od dana ranije da će, imajući u vidu da je Fiskalno vijeće BiH dogovorilo sve o Proračunu BiH, kao operativnom dokumentu, Vijeće ministara BiH Proračun i usvojiti, dok sve ostalo ne dolazi u obzir. 

Pri tome je, pak, Dodik ostavio otvorenom mogućnost da ministri iz RS-a budu preglasani. Imajući u vidu i blokade u funkcioniranju i radu Parlamenta BiH, neizvjesno je kada bi utvrđeni zakoni mogli biti usvojeni.