VISOKI kazneni sud djelomično je prihvatio žalbu Filipa Zavadlava i smanjio mu kaznu. Umjesto 40 godina, koliko mu je odredio Županijski sud u Splitu, Zavadlav je sada pravomoćno osuđen na 35 godina dugotrajnog zatvora. U kaznu mu je uračunato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, gdje se nalazi od 2020. godine.

Filip Zavadlav osuđen je zbog trostrukog ubojstva koje je počinio u siječnju 2020. u Splitu. Naoružan automatskom puškom, kretao se gradom i pucao prema dvojici muškaraca na motociklu – jedan je poginuo na mjestu, a drugi je preminuo u bolnici od zadobivenih ozljeda. Nedugo zatim naišao je na još jednog muškarca na motociklu i također ga usmrtio pucajući u njega. Oružje je poslije odbacio u kontejner.

Sud je potvrdio da je Filip Zavadlav počinio tri kaznena djela ubojstva, odbacivši tvrdnju tužiteljstva da je riječ o teškom ubojstvu. Zaključeno je da nije dokazano planiranje i bezobzirna osveta, već da je djelovao situacijski.

Pri odmjeravanju kazne uzete su u obzir njegova smanjena ubrojivost, teške obiteljske prilike i životna dob (29 godina u vrijeme počinjenja). Kao otegotne okolnosti navedeni su način i sredstvo počinjenja, činjenica da je ubio troje mladih ljudi, hladnokrvnost, ustrajnost, nedostatak empatije i izostanak kajanja.

Priopćenje Visokog kaznenog suda
U nastavku članka prenosimo cijelo priopćenje Visokog kaznenog suda.

"Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je donio presudu kojom je djelomično prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu u odluci o kazni. Optuženik je proglašen krivim za tri kaznena djela ubojstva te mu je uzeta kao utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci jer je ranijom odlukom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske pravomoćna osuda za optuženika zbog kaznenih djela dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, počinjenih prilikom istog događaja.

Prvostupanjsku je jedinstvenu kaznu zatvora 40 (četrdeset) godina Visoki kazneni sud preinačio i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi od 2020. 

 
Optuženik je osuđen zbog tri ubojstva 2020. Kretao se gradom naoružan automatskom puškom te potom ispalio veći broj hitaca prema dvojici muškaraca koji su došli na motociklu. Jedan je muškarac na mjestu preminuo, a drugi kasnije u bolnici. Optuženik je potom naoružan nastavio kretanje gradom. Kad je na motociklu naišao još jedan muškarac prema njemu je ispalio veći broj hitaca. Uslijed zadobivenih ozljeda treći muškarac je odmah preminuo. Optuženik se zatim udaljio i u kontejneru odbacio pušku.

Visoki kazneni sud je ocijenio pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da su u postupanju optuženika dokazana obilježja tri kaznena djela ubojstva, a ne kako tvrdi državni odvjetnik da je riječ o tri kaznena djela teškog ubojstva. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da način počinjenja kaznenih djela rekonstruiran prema snimkama nadzornih kamera, rezultatima provedenih vještačenja i sadržaju iskaza svjedoka, kao i odabir mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela, nisu rezultat "…prethodno donesene odluke i plana…", već da je optuženikova namjera na ubojstva ostvarena situacijski kako su žrtve nailazile motorima na trg. Dakle, nije s dostatnom sigurnošću utvrđeno da se radi o bezobzirnoj unaprijed planiranoj osveti prema ciljanom (većem) broju osoba iz narkomanskog miljea. Iako su sva tri kaznena djela u biti motivirana željom za osvetom koja, međutim, uz izostanak drugih potrebnih elemenata nema obilježja bezobzirnosti u kontekstu kvalifikatorne okolnosti kaznenih djela teškog ubojstva.

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno olakotnim cijenio optuženiku bitnu smanjenu ubrojivost utvrđenu psihijatrijskim vještačenjem te teške osobne i obiteljske prilike, a posebno njegovu životnu dob (sada 29 godina). Otegotnim je cijenjeno način i sredstvo počinjenja kaznenih djela (ubojito oružje), jačina ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra (trostruko ubojstvo mladih osoba), izražena odlučnost, hladnokrvnost i ustrajnost u kriminalnoj aktivnosti, što upućuje na veću kriminalnu količniku u njegovom protupravnom postupanju, ponašanje nakon počinjenih kaznenih djela, nekritičnost, odsutnost empatije prema posrednim žrtvama i izostanak kajanja. Međutim, pogrešno je otegotnim cijenjena ranija osuđivanost optuženika jer je riječ o osuđivanosti za kaznena djela proizašla iz istog događaja, a za koja je uslijed ranije odluke Visokog kaznenog suda pravomoćna osuda za optuženika. Dakle, to ne može optuženiku biti cijenjeno kao otegotna okolnost.

Visoki kazneni sud stoga smatra da pojedinačne kazne (kazna zatvora 15 godina za svako kazneno djelo ubojstva) kao i jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora (40 godina) su neodgovarajuće odmjerene. Naime, s obzirom na ukupnost utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, izmijenjenu pravnu kvalifikaciju, a posebno životnu dob optuženika, prijašnju neosuđivanost i značajke psihičkog stanja optuženika, te sa time povezanih karakteristika ličnosti, drugostupanjski sud ocjenjuje da će se specijalna i generalna prevencija ostvariti i nižim pojedinačnim kaznama zatvora i nižom jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora.

Preinačenom se jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora u trajanju 35 godina može ostvariti svrha kažnjavanja uključujući i jasnu društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela. Ovakvom kaznom će se utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela te mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo uz promjenu u ponašanju i socijalizaciju. Utjecati će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Protiv drugostupanjske presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske dopuštena je žalba o kojoj u trećem stupnju odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske", priopćio je Visoki kazneni sud, prenosi Index.