VLADA PUNA SAMOHVALE : Ima li Federacija najbolje ekonomske mjere u Europi?

15 Svi 2020


VLADA PUNA SAMOHVALE : Ima li Federacija najbolje ekonomske mjere u Europi?

Piše: Dragan Bradvica

Vlada Federacije se upoznala sa informacijom o radu Federalne uprave civilne zaštite od usvajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa na području FBiH, sa izvještajem o provedenim postupcima javnih nabavki u FUCZ i njegovom dopunom. Podržali su rad istražnih organa u vezi s provedenim postupcima javnih nabavki u Federalnoj upravi civilne zaštite i sva dokumentacija kojom je Vlada FBiH do sada raspolagala je već dostavljena Tužiteljstvu BiH.

- Vlada je zadužila Federalno pravobranilaštvo da je informira o mogućnostima raskidanja ugovora sa 'Srebrenom malinom' ili proglašenju ugovora ništavim, jedna je od odluka. Nadalje, zadužili su FUCZ da najkasnije do ponedjeljka dostavi odgovore na sva pitanja koja su uputili federalni ministri na sjednici. Dana je i podršku osobi ovlaštenoj za obavljanje poslova iz nadležnosti direktora da, u što kraćem roku, osigura participaciju ostalih rukovodećih službenika s ciljem konsolidacije FUCZ i o tome je informira.

Mjere za spas gospodarstva

Ono što je možda i zanimljivije jesu samohvale federalnih vlasti kada je u pitanju sanacija ekonomskih šteta. Tako tvrde da je FBiH jedina u Europi koja će programom mjera podrške gospodarstvu obuhvatiti skoro dvije trećine ukupno zaposlenih. Prema procjenama, 350 tisuća zaposlenih će koristiti subvencije, što je 68 posto ukupnog broja. Bez obzira na daleko složeniji sustav u odnosu na zemlje regije, kako nastavljaju, FBiH je prva usvojila rebalans proračuna, u kojem su ostala nepromijenjena sva davanja za socijalne kategorije, sve naknade, kao i mirovine.

Tu nije kraj, nego je spriječen je nekontrolirani rast cijena u uvjetima svjetskog poremećaja tržišta, zamrznute marže i određene maksimalne marže za gorivo, što je dovelo do značajnog snižavanja cijena goriva. Kompanije u vlasništvu FBiH su osigurale podršku zdravstvenom i obrazovnom sustavu, kroz kupovinu opreme, kao i besplatan internet kako bi djeca pratila online nastavu.

- Sveukupno, Vlada FBiH je do sada donijela 53 mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa. Jedna od jučer donesenih mjera je kontinuirana analiza i izvještavanje Vlade FBiH o makroekonomskim trendovima i utjecajima na proračunske prihode. Kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanja i analiza utjecaja na stabilnost prihoda proračunskih i vanproračunskih fondova su ključni za sagledavanje posljedica makroekonomskih kretanja, te mogućnosti blagovremene i adekvatne reakcije na odstupanja i trendove koji bi mogli ugroziti stabilnost budžetskih i vanbudžetskih fondova. Na ovaj način se osigurava blagovremena i nesmetana realizacija predviđenih mjera, kao i redovna isplata svim kategorijama, posebno penzionerima, boračkoj populaciji i drugim socijalnim kategorijama, te poticaja za poljoprivredu, stoji u priopćenju.

 Potrebno je, kako naglašavaju, u što kraćem roku finalizirati aktivnosti vezane za aktiviranje Jamstvenog fonda, kako u dijelu propisanih uvjeta i načina funkcioniranja, tako i ciljnih grupa koje će biti korisnici garancija. Jamstveni fond se uspostavlja pri Razvojnoj banci FBiH, a osnovni cilj je podrška održavanju dostignute razine ekonomskih aktivnosti kroz osiguranje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za gospodarske subjekte.

Harmonizacija

Jedna od mjera je i nastavak realizacije javnih investicija. Resorna ministarstva, u saradnji s javnim poduzećima i privrednim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala koja provode značajne investicije, trebaju maksimalno ubrzati procese i implementaciju investicijskih sredstava s ciljem povećanja potrošnje i stimuliranja poslovnog ciklusa.

- Sve mjere pomoći gospodarstvu, u najvećem mogućem stupnju, potrebno je harmonizirati s nižim razinama vlasti, radi efikasnijeg pristupa i osiguranja blagovremene i ciljane podrške gospodarstvu. Nakon interventnih mjera, koje su obuhvaćene odlukama Vlade i Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, potrebno je, u što kraćem roku, pripremiti Koncept ekonomskog oporavka, koji će za cilj imati postizanje i održavanje makroekonomske stabilnosti, kao i stvaranje preduvjeta za održiv i ubrzan ekonomski rast, jedan je od zaključaka. U skladu sa ovim mjerama, danas su dana i brojna konkretna zaduženja.

'Novi' Zakon o radu FBiH

U ovo, jučer je Federalna vlada Vlada Federacije BiH usvojila izmjene i dopune Zakona o radu koji se razlikuje od prvobitno ponuđenog dokumenta na koji su mnogi dali negativno mišljenje.

- Kao što je poznato, Vlada je na sjednici održanoj 16. ožujka proglasila stanje nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa te je, s ciljem sprječavanja širenja bolesti, utvrdila određene preporuke poslodavcima. Međutim, u praksi se pokazalo da određene odredbe važećeg Zakona o radu koje se primjenjuju u redovnim okolnostima nije moguće na odgovarajući način primijeniti i u vrijeme proglašenog stanja nesreće. Stoga se ukazala potreba da se organizacija rada, odnosno prava i obaveze iz radnih odnosa reguliraju na drugačiji način nego što je to predviđeno u redovnim okolnostima, priopćeno je. Izmjene i dopune odredaba Zakona o radu odnose se na organizaciju procesa rada, trajanje radnog vremena, način ostvarivanja prava na godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, kao i na odredbe o najnižoj plaći.

Osim toga, predviđen je i institut prestanka obaveze rada radnika, te je izvršena i odgovarajuća dopuna kaznenih odredaba ovog zakona. Također, predviđena je obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca s odredbama ovog zakona. Prema novom je propisano da, ukoliko su odredbe kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, općih akata i ugovora o radu u koliziji s odredbama ovog zakona koje regulira radni odnos za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u FBiH, primjenjuju se odredbe ovog zakona. Kako se ovim zakonom uređuje oblast koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i županijskih vlasti, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu dostavljen je kantonalnim skupštinama radi pribavljanja mišljenja. Pristigla su mišljenja Tuzlanske, Bosansko-podrinjske, Hercegovačko-neretvanske, Sarajevske i Hercegbosanske županije te prihvaćene sugestije za koje je ocijenjeno da su opravdane.

- Osim toga, Nacrt zakona upućen je Savezu samostalnih sindikata BiH, odnosno Delegaciji sindikata u Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritoriju FBiH i Udruženju poslodavaca FBiH. SSS BiH i Delegacija sindikata u ESV-u dostavili su očitovanja, a Udruženje poslodavaca amandmane. Sve je razmotreno i prihvaćene su opravdane sugestije. Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike su u toku izrade Nacrta dostavljene i generalne primjedbe i sugestije određenih granskih sindikata koje su razmotrene, te su prihvaćene one za koje je ocijenjeno da su osnovane. Zatraženo je mišljenje i ESV-a koje je, na sjednici održanoj 27. travnja, razmatralo tekst Zakona. U skladu s izmjenama i dopunama ovog, trebat će izmijeniti i pojedine odredbe Zakona o vijeću uposlenika, nakon čega će oba dva zakona zajedno biti upućena Parlamentu FBiH, pojašnjava se u priopćenju.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

07 Lis 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

06 Lis 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

04 Lis 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.