Piše: D. Lukić

mostar@dnevni-list.ba

Bude li HDZ BiH nekom postizbornom matematikom izguran iz vlasti nakon nadolazećih Općih izbora, Dragan Čović neće imati pravo govoriti o nepoštivanju principa 'legitimnog predstavljanja'. 

Razlog je jednostavan. Čović je sam 2023. godine prilikom izbora rukovodstva državnog Doma naroda prekršio upravo taj 'princip' na koji se stalno poziva i na čijem je 'pozivanju' izgradio cijelu političku karijeru. 

Iako Dragan Čović stalno tvrdi da nikada nije odstupio od principa legitimnog predstavljanja, njegovi politički kritičari i oporba smatraju da je ovaj princip pogazio kroz pragmatične koalicije i glasanja u Domu naroda. Navode barem dva konkretna slučaja u kojima je Čović osobno ignorirao izbornu volju bošnjačkog naroda. 

Licemjerje

Podsjetimo na političku dramu koja se dogodila u veljači 2023. godine prilikom glasanja za rukovodstvo Doma naroda (predsjedavajućeg i njegove zamjenike)

SDA je imala većinu u Klubu Bošnjaka (dva od pet delegata, uz podršku partnera iz DF-a i SBiH-a), te je za člana rukovodstva predložila Šefika Džaferovića. Međutim, Kemal Ademović (iz koalicije Trojka) samoinicijativno je predložio sebe kao kandidata, iako nije imao podršku većine unutar vlastitog nacionalnog kluba.

Prema 'principu legitimnog predstavljanja' u koji se Čović 'zaklinje', rukovodstvo svakog naroda treba birati većinska volja tog istog naroda. Ipak, Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD) glasali su za Kemala Ademovića, preglasavši tako većinsku volju Kluba Bošnjaka, čim je apsolutno pogažen 'princip legitimnog predstavljanja'. 

Dragan Čović i HDZ su, unatoč narativu da se vlast mora formirati isključivo s "pobjednicima unutar naroda", odlučili napraviti koaliciju s "Trojkom" (SDP, NiP, Naša stranka) koja na državnom nivou unutar Doma naroda nije imala legitimnu većinu u svom nacionalnom klubu.

Oporba i kritičari su tada optužili Čovića da je potpuno pogazio vlastiti princip. Istaknuto je da HDZ godinama blokira procese tvrdeći da Željka Komšića u Predsjedništvo BiH Hrvatima biraju drugi narodi (Bošnjaci), dok je u ovom slučaju HDZ, zajedno sa SNSD-om, direktno izabrao bošnjačkog predstavnika u Kolegij suprotno volji većine bošnjačkih delegata.

Kritičari navode da je time Čović pokazao kako princip "legitimnosti" primjenjuje selektivno, samo onda kada to odgovara interesima njegove stranke. Tri godine poslije, kada je cijela država dovedena u ćorsokak, kada je europski put potpuno zamro uz bujanje bizarnih nacionalističkih budalaština na svim stranama, Čović je u jednom razgovoru javno priznao da je glasanje za Ademovića bila – pogreška!

-Greška je kada sam u Domu naroda digao ruku da od Kluba Bošnjaka, gdje je njih pet, a četvorica budu protiv Ademovića, i mi ga podržimo. To je greška koja se ne smije ponoviti, kazao je šef HDZ-a BiH. 

Dodao je da mu je kao ozbiljnom čovjeku pristojno to priznati, navodeći da je u tom trenutku formiranja vlasti to bio dio šireg paketa dogovora s koalicijom Trojka, čime je u biti samo potvrdio valjanost teza svojih kritičara, a to je da legitimno predstavljanje za Čovića postoji samo onda kada to isključivo njemu odgovara.

Uostalom, Čović je ovo glasanje nazvao greškom tek nakon što su se odnosi između njega i Kemala Ademovića unutar rukovodstva Doma naroda drastično pogoršali. Čović je tada počeo tvrditi da se u suradnji s Ademovićem ne može postići stabilnost, koristeći činjenicu da Ademović nema podršku u vlastitom nacionalnom klubu kao argument protiv njega – iako ga je sam HDZ tu postavio.

Bitno je osigurati fotelju

U HDZ-u smatraju da se formiranje vlasti i popunjavanje domova naroda vrši strogo u skladu s važećim zakonskim i ustavnim okvirima. Prema njihovom stavu, sklapanje koalicija predstavlja političku realnost, a ne odricanje od osnovnih ustavnih principa konstitutivnosti. 

Čović i 'njegov' Hrvatski narodni sabor (HNS) često naglašavaju da je legitimno predstavljanje njihova crvena linija od koje nema odstupanja. Dugi niz godina konstantno svoju retoriku usmjeravaju na pitanje Izbornog zakona 'kako bi se spriječilo da brojniji narod bira predstavnike Hrvatima'. Međutim, pitanje je koliko je stvarna njihova želja za tom konkretnom promjenom, a koliko je tu riječ o političkom marketingu za mobilizaciju glasova, koji im kasnije omogućuju političku moć za kontrolu procesa i financijskih tokova u državi. 

Primjer iz bliže prošlosti također pokazuje da Čović legitimno predstavljanje koristi kao 'švedski stol'. 

Krajem lipnja 2026. Čović je nastavio voditi sjednicu Doma naroda i donositi odluke, poput obaranja izvješća SIP-a, u potpunom odsustvu delegata iz Kluba Bošnjaka, što su pro-bosanske stranke proglasile neustavnim i direktnim udarom na ustavni balans tri naroda.

Jasno je, u praksi se pokazalo da domaći lideri 'princip legitimnog predstavljanja' tretiraju kao fleksibilan politički alat, a ne kao sveto pravilo. Bitno je da se na bilo koji način osigura fotelja i moć, to je jedini 'princip'. Treba napomenuti da će HDZ BiH vjerojatno opet biti nezaobilazan faktor prilikom formiranja buduće vlasti, jer i dalje ima veliku podršku naroda, bez obzira što već više od tri desetljeća ne uspijeva osigurati sigurnu opstojnost hrvatskog naroda u BiH iz koje se za vrijeme njihove vladavine iselilo pola milijuna Hrvata.