Piše: Dragan Bradvica

Upravljanje migracijama je odgovornost država pa i Bosna i Hercegovina treba tako djelovati, a cijela zemlja mora podnijeti svoj dio tereta, jasno je u petak poručila europska povjerenica za unutarnje poslove YlvaJohansson.

Ona je boravila u dvodnevnoj posjeti našoj zemlji a nakon posjete Unsko-sanskoj županiji sastala s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i njegovim zamjenicima kazavši im da EU ostaje pouzdan partner.

- Vodili smo otvorenu raspravu a temeljna poruka je kakomožete računati na EU kao na pouzdanog partnera i u sadašnjoj situaciji.Migracije su oduvijek bile prisutne i bit će i u budućnosti, i njima je potrebno adekvatno upravljati, kazala je Johansson.

Pakt o migracijama i azilu

Kako je rekla, tijekom posjete Bihaću i kampu 'Lipa' vidjela je da se situacija značajno poboljšala, ali da je humanitarna kriza mogla biti izbjegnuta da se bolje upravljalo migrantskom krizom na razini BiH.

Dodaje kako je nedavno osobno predstavila novi pakt o migracijama i azilu na razini EU, koji tretira migracije kao trajno pitanje koje neće nestati pa valja naći način kako time upravljati.

Podsjetila je na činjenicu da je migrantska kriza eskalirala 2016., kada je dva milijuna Sirijaca, bježeći od rata u svoj zemlji, došlo u EU, no u godinama koje su slijedile stanje se promijenilo pa sada dominiraju migranti iz drugih država, iz kojih ljudi odlaze zbog teške gospodarske situacije.

Johansson je istaknula kako je riječ o osobama koje uglavnom nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, poput onih koji bježe iz ratom pogođenih područja. Stoga je jedan od prijedloga sadržanih u novom paktu da se migranti koji nemaju pravo na humanitarnu zaštitu vraćaju s vanjskih granica EU u matične zemlje.

- Ista bi se pravila mogla koristiti i u BiH, što bi onda automatski olakšalo kontrolu ilegalnih migracija i u toj zemlji. Moramo napraviti razliku između onih koji imaju pravo ostati i onih koji nemaju, odnosno koji neće dobiti pozitivno rješenje. Takvim ljudima je u konačnici potrebno omogućiti što brži povratak u njihove zemlje, rekla je Johansson.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Johansson je govorila je i o trošenju novca koje EU daje zemljama za upravljanje migracijama. Kaže da nije upoznata sa nekim nepravilnostima, ali da je svakako izvješće i revizija utroška vrlo važna.

Od ostalih tema, kazala je da EU ostaje blizak partner BiH na europskom putu pridruživanja te je pozdravila napredak ostvaren u tom kontekstu, konkretno kada je riječ o usvajanju legislative u oblasti javnih nabavki. Razgovaralo se i o procesu nabavke cjepiva protiv koronavirusa.

Granična kontrola i readmisija

Tegeltija je izjavio da je BiH spremna biti partner u upravljanju migrantskom krizom, ali da ne želi i ne može da bude njen talac, niti da prihvati situaciju tzv. spavača u redovima migranata.

- Ključna stvar za rješavanje migracija su granična kontrola i readmisija migranata i time treba upravljati, u saradnji sa drugim zemljama koji se suočavaju sa migrantskim valom, naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, tijekom sastanka kome su prisustvovali Vjekoslav Bevanda i Bisera Turković, postignut je visok stupanj suglasnosti u vezi sa migrantskom krizom u BiH. S tim u vezi napominje kako je novi plan upravljanja migracijama trenutno na usuglašavanju u EU.

- Migracijama treba da upravljaju države, a ne oni koji zloupotrebljavaju položaj osoba u pokretu, smatra Tegeltija.

I on je potvrdio kako je razgovaranoo svim pitanjima odnosa BiH i EU, procesu pridruživanja BiH ka EU, kao najvažnijem pitanju, te pandemiji virusa korona.

Policijske brutalnosti prema migrantima

Povjerenica Ylva Johansson upozorila je na djelovanje velikog broja prekograničnih kriminalnih grupa zbog čega je, kako je navela, važna suradnja između država u sigurnosnom smislu.

- Neprihvatljivo je da imamo slučajeve policijske brutalnosti prema migrantima. U paktu za migracije predvidjela sam uvođenje nezavisnog monitoringa za ove slučajeve, kao i mogućnost provođenja neovisnih istraga o upotrebi sile prilikom vraćanja s granice. Razgovarala sam sa resornim hrvatskim ministrom o ovom pitanju i on tvrdi da se provode neophodne provjere, istaknula je Johansson.

Uz to navodi kako unutar Europske komisije nemaju resurse ni ovlaštenje za provođenje takvih istraga, ali je naglasila kako su i osobe koje ilegalno borave na teritoriji neke zemlje ljudska bića i da imaju osnovna prava.