Tek 2,9% ispitanih potpuno vjeruje institucijama države. Slično je i s ocjenom rada političara: oko 60% ispitanika smatra da je njihov rad za mlade loš ili osrednji.

Udruga za uspjeh mladih predstavila je rezultate opsežnog istraživanja na temu 'Kako mladi vide Bosnu i Hercegovinu?', provedenog na uzorku od 200 mladih iz različitih krajeva Federacije BiH. Istraživanje je provedeno u drugom dijelu 2025. godine a u okviru projekta kojeg je podržalo Federalno ministarstvo kulture i športa. 

Ono donosi detaljan uvid u kvalitetu života mladih, njihovo povjerenje u institucije, viđenje budućnosti te procjene razvojnih potencijala zemlje. Kako napominju iz Udruge za uspjeh mladih, među ispitanicima je 41% muškaraca te 59% žena, uglavnom u dobi od 25 do 30 godina (62,9%), dok ih je trećina od 19 do 24 godine. Najviše anketiranih mladih je iz Hercegovačko-neretvanske županije (30%), Zeničko-dobojske (20%) i Srednjobosanske županije (15,7%). Više od 64% ispitanika je zaposleno, dok ih 20% čine studenti i učenici. Većina ima završenu srednju školu ili visoko obrazovanje.

Kvaliteta života i pogled na državu 

Rezultati istraživanja pokazuju da mladi život u BiH najčešće ocjenjuju kao osrednji (48,6%), dok tek 1,4% smatra da je kvaliteta života izvrsna. Čak 61,4% ispitanika BiH vidi kao zemlju s velikim potencijalom, ali lošim vođenjem. Kao najveće prepreke navode nedostatak prilika (71,4%), korupciju (60%), nezaposlenost (54,3%), političke napetosti i slab obrazovni sustav (više od 34%). Najviše ispitanika bi mijenjalo ekonomske prilike i politički sustav, a potom i obrazovanje i pravosuđe.

Na pitanje gdje vide svoju budućnost, 54,3% mladih odgovorilo je da ju vidi u BiH, dok 38,6% njih nije sigurno. Njih 7% navelo je da planira odlazak. No, na izravno pitanje bi li trajno iselili ako bi imali priliku, njih 22,9% odgovorilo je da bi, njih 31,4% bi ostalo u BiH, dok je 45,7% ispitanih neodlučno. Prema ocjeni Udruge, riječ je o složenoj slici koja istodobno pokazuje želju za ostankom i duboku nesigurnost u budućnost zemlje.

(Ne)povjerenje u institucije, sve manje povjerenje u javni sektor

Istraživanje pokazuje da mladi gotovo da i nemaju povjerenja u institucije BiH: 24,3% ispitanih uopće im ne vjeruje, njih 14,3% malo im vjeruje, 32,9% vjeruje im djelomično, a 14,3% uglavnom vjeruje. 

Tek 2,9% ispitanih potpuno vjeruje institucijama države. Slično je i s ocjenom rada političara: oko 60% ispitanika smatra da je njihov rad za mlade loš ili osrednji. Unatoč nepovjerenju, mladi žele sudjelovati u odlučivanju: čak 75% njih bi pristupilo vijećima mladih, javnim raspravama i drugim participativnim tijelima. Prema rezultatima istraživanja, mladi najviše trebaju radna mjesta (64,3% ispitanih), zatim podršku poduzetništvu (15,7%) te stipendije i potporu obrazovanju (10%). Kulturne i sportske sadržaje ne smatra prioritetom. Najviše očekivanja ispitanici imaju od lokalnih zajednica i općina (30%), a potom od entitetskih razina vlasti.

Istraživanje otkriva zanimljiv trend: mladi žele stabilnost, ali sve manje vjeruju u javni sektor. Tako bi 41,4% ispitanih najradije radilo u državnim institucijama, 47,1% pokrenulo bi vlastiti posao, dok svega njih 11,4% bira privatni sektor. Udruga navodi da ti rezultati oslikavaju paradoks: mladi teže sigurnosti koju vide u javnom sektoru, iako mu općenito ne vjeruju. 

Jedan od najoštrijih pokazatelja stanja u društvu odnosi se na pitanje nepotizma: 34,3%  ispitanika smatra da bez veza nije moguće uspjeti, 48,6% je nesigurno, dok svega 17,1% vjeruje da je uspjeh moguć bez poznanstava. Više od 80% anketiranih mladih ljudi tako ne vjeruje ili sumnja da se uspjeh temelji na radu. Kao najveće razvojne potencijale vide turizam (62,9%), poljoprivredu i prehrambenu industriju (57,1%), energetiku (54,3%) i IT sektor (48,6%).

EU integracije i zanimanje za politiku

Ulazak BiH u Europsku uniju mladima je važan: njih 64% ga smatra umjereno, vrlo ili presudno bitnim. No optimizma u pogledu pridruživanja BiH Uniji 2030. godine gotovo da i nema. Mladi nisu potpuno apatični prema politici. 

Naime, polovica ispitanih ima umjerenu razinu zanimanja za nju. Glavni izvor informacija su i internetski portali i društvene mreže, dok televizija i radio imaju minimalan utjecaj. Kada razmišljaju o budućnosti BiH, mladi najčešće osjećaju neizvjesnost, ravnodušnost i nadu, dok su strah i entuzijazam znatno rjeđe prisutni. Volontiranje je rašireno: gotovo 60 % mladih volontira povremeno ili često.

Zaključak 

Udruga za uspjeh mladih zaključuje da mladi u BiH, unatoč brojnim preprekama i dubokoj nesigurnosti, i dalje vjeruju da su promjene moguće. Velika većina spremna je raditi, volontirati, pokretati vlastite projekte i sudjelovati u donošenju odluka. Kako se dodaje, oni prepoznaju jasne razvojne potencijale zemlje i žele biti aktivan dio promjena. Njihova motiviranost, poduzetnički duh i spremnost na društveni angažman pokazatelji su da BiH, uz podršku institucija, može ostvariti napredak koji godinama iščekuje.