U nadolazećim mjesecima Bosna i Hercegovina mora ispuniti najmanje 75 posto preporuka i zahtijeva Komiteta Savjeta Europe Moneyval ako želi izbjeći sivu listu i uspostavljanje dodatnog monitoringa svake transakcije gospodarstva i građana s inozemstvom. 

Komitet za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe ustvrdio je kako u Bosni i Hercegovini postoji niz nedostataka u oblasti sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. 

Iduća tri mjeseca su prema sudu bolje upućenih ključna da se ostvari napredak i ispune uvjeti koji su postavljeni pred našu državu. Potrebito je odlučno promijeniti odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Stoga je formirano koordinacijsko tijelo koje će raditi na procjeni rizika u oblasti financiranja terorizma. 

EU standardi

U slučaju da do veljače iduće godine Bosna i Hercegovina ne ispuni minimalno 75 posto preporuka, bez sumnje ćemo na sivu listu. To bi značilo da će svako pravno i fizičko lice iz Bosne i Hercegovine prilikom transakcija s inozemstvom morati proći dodatne provjere. 

S obzirom da se to plaća, veliko pitanje je da li će međunarodne institucije željeti poslovati s klijentima iz Bosne i Hercegovine.

- Bankarski sektor bio je predmetom procjene Moneyval izaslanstva, koje je navelo područja koja se moraju unaprijediti u Bosni i Hercegovini, a kako ne bismo dospjeli na sivu listu. Od zamjerki i preporuka koje su navedene, ništa se ne odnosi na bankarski sektor koji je ocijenjen kao vrlo dobar. Izuzetno dobro smo usklađeni sa europskim i svjetskim standardima, kaže nam direktor Udruge bankara Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.

Dodaje kako postoje zamjerke i preporuke, ali za druge sektore i obveznike.

- Tu su i preporuke za mehanizme koordinacije između državnih institucija i privatnog sektora. U suštini, bankarski sektor je potpuno usklađen, a segmenti koji nisu usklađeni se moraju žurno mijenjati, dodaje.

Moneyval je u izvješću istaknuo značajno unapređenje pravnog i regulatornog okvira u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, ali i naveo da je potreban dalji razvoj koordinacije između nadležnih tijela. Od BiH se očekuje da uloži značajne napore u sprovođenju preporuka i intenzivno radi na unapređenju sustava, a ako to ne učini, bit će označena “kao jurisdikcija sa strateškim nedostacima u sustavu za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma”.

Glavni problemi koji su identificirani između ostalih su slaba koordinacija na državnoj razini, te ograničena upotreba financijsko-obavještajne jedinice koja se oslanja uglavnom na izvješća banaka, a malo na druge izvore. Istrage i optužnice za pranje novca nisu prioritet, često su spore i fokusirane na samopranje i poreze, dok korupcija i organizirani kriminal nisu dovoljno obrađeni.

Što piše u izvješću?

-Postoje dobri rezultati kod oduzimanja nelegalno stečene imovine, ali nedostaje jedinstven državni sustav i jasna pravila, a kazne za neprijavljeni keš su minimalne. Slabi su rezultati u borbi protiv financiranja terorizma. Postoji samo jedna presuda i jedna oslobađajuća, a nema dovoljno statistike i istraga. Nedostaju efikasne financijske sankcije, a tokom posmatranog perioda nije bilo zamrzavanja imovine, navedeno je u izvješću Moneyvala.

Ističe se da nefinancijski sektor u koji spadaju notari, advokati, računovođe, igre na sreću, imaju ograničeno razumijevanje rizika i slabu primjenu mjera. Nedostaje i provjera stvarnih vlasnika imovine i kompanija, a ne zna se da li sva imaju račune u bankama.

-Kazne za banke su preniske, nefinancijski sektori uopće nisu kažnjavani. Postoji dosta istraga i presuda za pranje novca, ali uglavnom za samopranje i poreze, dok su korupcija i organizirani kriminal nedovoljno procesuirani, navodi se i dodaje da vlasti u BiH imaju dobro razumijevanje rizika pranja novca, ali da slabo razumiju rizike financiranja terorizma.

Iz Delegacije Europske unije u BiH poručeno je da bi uvrštavanje BiH na “sivu listu” imalo političke, ekonomske i financijske posljedice, uključujući otežan pristup međunarodnim tržištima i transakcijama. Potrebno je da BiH prioritetno usvoji zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnoj razini, te zakon o ciljanim financijskim sankcijama u vezi s terorizmom, financiranjem terorizma i proliferacijom oružja za masovno uništenje.

- To su, prije svega, ozbiljne prijetnje iz Europske unije, s obzirom da je financijski sustav u BiH izrazito bankocentričan. Eventualne sankcije Europske unije koje bi se odnosile na ograničavanje platnog prometa, imale bi katastrofalne posljedice po bh. ekonomiju i znatno bi otežale poslovanje naših kompanija. Istina, treba biti realan i reći da su regulatori kao i banke u posljednjih nekoliko godina značajno postrožili svoje procedure kada je riječ o platnom prometu upravo s ciljem ograničenja pranja novca. Tako da je za očekivati da će se taj trend nastaviti i da ćemo ispuniti zahtjeve koje je pred nas postavila Europska unija. Ne znam da li se taj nalaz odnosi baš na BiH, s obzirom da je bankovni sustav reguliran na entitetskim razinama, tako da su moguće razlike u sprječavanju pranja novca u Federaciji i Republici Srpskoj, rekao je za Dnevni list ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Dnevni list