OGRANIČENA suzdržanost koju je Kremlj pokazao posljednjih dana čini se osmišljenom više za upravljanje odnosima s Washingtonom nego za okončanje rata. Nakon tjedana žestokih ruskih raketnih napada, nestanaka struje i grijanja pri temperaturama od -10 stupnjeva Celzijusa, Ukrajinci bi mogli dobiti kratak predah nakon što je američki predsjednik Donald Trump prekjučer objavio da je Vladimir Putin pristao na tjedan dana obustave napada na ukrajinske gradove.

No, Moskva je ubrzo precizirala da se dogovor odnosi isključivo na Kijev i traje samo do 1. veljače, neposredno prije najavljenog novog vala hladnoće. Iako bi stanka u napadima mogla upućivati na to da Rusija osjeća posljedice ukrajinskih udara na svoju naftnu infrastrukturu, stručnjaci smatraju da je daleko vjerojatnije kako Kremlj jednostavno kupuje vrijeme, piše The Kyiv Independent.

Putinove igre
"Mirovni proces je u slijepoj ulici", kaže Ryhor Nizhnikau, stručnjak za Rusiju s Finskog instituta za međunarodne odnose. "Putinu je potrebno umiriti Trumpa, kupiti još vremena i, po mogućnosti, uvjeriti ga da za još jedan neuspjeh mirovnog procesa uglavnom nije kriva Rusija."

Nakon posljednjih krugova mirovnih pregovora, američki diplomati bili su optimistični, što je u oštroj suprotnosti s teškim uvjetima koje Ukrajinci proživljavaju posljednjih tjedana zbog ruskih napada. Ta je razlika bila očigledna tijekom pregovora prošlog vikenda u Abu Dhabiju, dok je Rusija raketama i dronovima napadala Kijev usred samih pregovora.

Stoga je, kako kaže ukrajinski politički analitičar Volodimir Fesenko, Trump vjerojatno shvatio da mora djelovati zbog humanitarne krize u Ukrajini te je zamolio Putina da pauzira napade. Predsjednik Volodimir Zelenski kasnije je potvrdio da je obostrana obustava napada na energetsku infrastrukturu bila tema razgovora u Abu Dhabiju, ali je rekao da nikakav konkretan dogovor s Moskvom nije postignut.

"Primirje je očito bila Trumpova ideja. Pristankom na njega Putin laska Trumpu i daje američkom predsjedniku osjećaj da njegova intervencija u ovom ratu doista nešto mijenja", rekla je za Kyiv Independent stručnjakinja za međunarodnu politiku Jenny Mathers.

 
Krhko primirje
Ipak, ova kratka i djelomična obustava napada daleko je od stvarnog prekida vatre koji je Trump nekoć zahtijevao kao dio svoje mirovne strategije, da bi od njega odustao nakon tvrdoglavog odbijanja Moskve. Oleksandr Merežko, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove, naziva velikom pogreškom to što je Trump odustao od prvotnog zahtjeva i pristao igrati Putinovu igru nejasnih i krhkih primirja.

"Velika je pogreška koju diplomati mogu napraviti, osobito u komunikaciji s Rusima, igrati po njihovim pravilima", rekao je zastupnik iz stranke Zelenskog.

Ovo nije prvi put da je Moskva pristala na privremenu i ograničenu obustavu borbi. Prošlog proljeća dogodilo se takozvano uskrsno primirje, crnomorsko primirje i još jedno energetsko primirje. Ukrajina je tada poručila da neprijateljstva nikada nisu u potpunosti prestala tijekom tih razdoblja.

Iako je posljednji dogovor navodno sklopljen prošlog vikenda, ruske snage su početkom ovog tjedna napale Odesu, Kijev i druge gradove. U noći 30. siječnja - prve noći nakon što je Trump objavio navodni dogovor - Rusija je lansirala 111 dronova raznih vrsta i jedan balistički projektil, iako gotovo da nije bilo izvješća o napadima na energetsku infrastrukturu.

Ima li nade za napredak?
Putin još uvijek nije pokazao jasne znakove da je spreman okončati svoj agresivni rat. Stručnjaci Mathers i Nizhnikau slažu se da nije isključena mogućnost da Rusija traži predah za vlastitu energetsku infrastrukturu. Ukrajina je tijekom rata uspješno gađala ruske rafinerije nafte i plina, nastojeći presjeći ključan izvor prihoda koji financira ratne napore Moskve. Ako je to slučaj, postoji barem mala šansa da se obustava napada razvije u snažnije mirovne napore.

"Tjedan dana bez napada bolji je od tjedna s napadima. Možda ova stanka otvori prostor za napredak na diplomatskom polju", kaže Charles Kupchan, viši suradnik u Vijeću za vanjske odnose. "Ali sumnjam u to. Putin još nije pokazao nikakve jasne znakove da je spreman okončati svoj agresorski rat."

Kako bi sljedeći krug pregovora, prvotno zakazan za 1. veljače, mogao biti odgođen, ne čini se da su se Ukrajina i Rusija približile dogovoru o ključnom pitanju - sudbini ukrajinskih teritorija na istoku i jugu. Kremlj je uvjeren da njegova vojska na kraju može silom zauzeti Donjecku i Luhansku oblast, bez obzira na ishod pregovora.

"Putin očito i dalje manevrira između želje da ne otuđi predsjednika Trumpa s jedne strane i nastojanja da održi pritisak na Ukrajinu kako bi prisilio Kijev na prihvaćanje maksimalističkih uvjeta s druge strane", kaže William Wohlforth, profesor međunarodnih odnosa na Dartmouth Collegeu.

Što slijedi?
Nakon što navodno primirje završi 1. veljače, očekuje se da će se temperature u Kijevu noću spustiti na oko -20 Celzijevih stupnjeva. Zelenski je ranije upozorio da Rusija u bliskoj budućnosti priprema još jedan masovni napad.

U svjetlu toga, Merežko nudi još jedno, sumorno objašnjenje ruske takozvane stanke. Ruske snage su "već potrošile svoje zalihe raketa i dronova i sada gomilaju nove", rekao je zastupnik.

"Cilj primirja je nagomilati zalihe i ponovno napasti", rekao je, dodajući: "Ovaj tjedan ne znači ništa, apsolutno ništa."

Dok Rusija napada Ukrajinu dronovima gotovo svakodnevno, obično postoje pauze prije masovnih kombiniranih napada dok Moskva prikuplja svoje zrakoplove, rakete i ratne brodove. Sve dok se ruski napadi susreću sa samo mlakim odgovorom Trumpa, Putin će vjerojatno osjećati mali pritisak da ne nastavi s napadima dok istovremeno odgađa pregovore, prenosi Index.