Park prirode Hutovo blato kroz projekt ADRISKY, sufinanciran od Europske unije kroz Interreg IPA ADRION program, sudjeluje u inicijativama koje promiču smanjenje svjetlosnog onečišćenja radi očuvanja noćnih staništa i bioraznolikosti. Svjetlosno onečišćenje označava pretjerano, neprirodno ili pogrešno usmjereno umjetno osvjetljenje koje narušava prirodne cikluse dana i noćI, priopćeno je iz Parka prirode Hutovo blato.

U zaštićenim područjima poput Hutova blata, to može imati ozbiljne posljedice na noćne ekosustave. Po riječima ravnateljice Parka prirode Hutovo blato Irene Rozić, svjetlosno onečišćenje postaje sve izraženiji problem za zaštićena područja poput Hutova blata, gdje prirodna noćna tama igra presudnu ulogu u očuvanju ekosustava. 'Umjetna rasvjeta može dezorijentirati migratorne ptice, poremetiti biološke ritmove noćnih životinja i smanjiti kvalitetu staništa za brojne osjetljive vrste. U regiji već postoje pozitivni primjeri gdje su lokalne zajednice prilagodile rasvjetu u blizini zaštićenih područja – korištenjem toplijih tonova svjetlosti, usmjeravanjem svjetiljki prema dolje i gašenjem rasvjete u noćnim satima kad nije nužna. Takva rješenja pokazala su se učinkovita u smanjenju negativnih utjecaja na prirodu, a istovremeno doprinose očuvanju autentičnog noćnog krajolika. Primjena sličnih mjera oko Hutova blata bila bi važan korak ka zaštiti njegove iznimne biološke raznolikosti', istaknula je Rozić. Iako je Hutovo blato relativno udaljeno od većih urbanih središta, turistička infrastruktura, prometnice i naselja u okolici doprinose svjetlosnom zagađenju. Reflektori, reklame i neadekvatna javna rasvjeta stvaraju svjetlosni halo koji prodire u prirodna staništa. 'Analizom podataka iz atlasa svjetlosnog onečišćenja, najviše svjetlosnog zagađenja u Parku prirode Hutovo blato dolazi iz naseljenih mjesta Čapljine i Metkovića. Zbog toga su zapadni i sjeverozapadni dijelovi parka najviše pogođeni, dok su istočni i jugoistočni krajevi, znatno manje zahvaćeni ovim oblikom onečišćenja. Na žalost, trendovi u posljednjem desetljeću pokazuju da se svjetlosno onečišćenje sve više širi, posebno prema rubnim dijelovima parka.

Ako želimo očuvati područja 'tamnog neba' unutar Hutovog blata, nužno je provesti detaljna terenska mjerenja – ne samo u smislu jakosti osvjetljenja, nego i u spektru valnih duljina. To će pomoći da jasnije definiramo korake kojima možemo smanjiti utjecaj svjetlosti koja dolazi iz okolnih gradova i naselja', istaknuo je izvanredni profesor s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru Jadranko Batista. Prema njegovim riječima, preliminarni rezultati provedeni kroz projekt ADRISKY u kojem sudjeluje i Sveučilište u Mostaru, već pokazuju korisne smjernice: smanjenje jačine izvora svjetlosti i izbjegavanje korištenja svjetla kratkih valnih duljina, osobito plave boje, koja prema istraživanjima ima najštetniji učinak na prirodu i zdravlje ljudi. 'Naša istraživanja idu upravo u tom smjeru – razumijevanje utjecaja svjetlosti na okoliš i pronalaženje praktičnih rješenja. Time ne štitimo samo biljni i životinjski svijet, već i zdravlje ljudi', dodao je Batista.