Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Krajnje desna stranka Alternative für Deutschland (AfD) na pokrajinskim izborima u maloj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt s 43,8 posto glasova ostvario je rekordan rezultat i uvjerljivo pobijedio sve ostale stranke. To je zabrinjavajuće za njemačkog kancelara Friedricha Merza, ali i njegovu stranku Christlich-Demokratische Union (CDU). Ali, s obzirom da je CDU već prije istaknuo kako neće koalirati u vlasti sa AfD-om, a tako su se izjasnile i ostale stranke, s obzirom da je Savezni ured za zaštitu Ustava, njemačka domaća obavještajna agencija, AfD klasificirala kao stranku potvrđenog desničarsko-ekstremističkog pothvata, nakon pobjede u njemačkoj pokrajini, ta stranka je u svojevrsnom problemu. 

Kao što u problemima može biti i na stotine tisuća hrvatskih doseljenika u Njemačku koji na društvenim mrežama slave pobjedu ove desničarske stranke. I, kako se čini, koji sebe ne smatraju strancima u Njemačkoj - kao što ih smatra upravo AfD...

Radikalan program AfD-a

Kako izvješćuju mnogi njemački mediji, radikalan vladin program AfD-a mjesecima izaziva žestoke rasprave u Njemačkoj. Stranka naime zahtijeva radikalna pooštravanja u politici azila i imigracija, doseljavanja stranih državljana. Želi ubrzati deportacije ilegalnih tražitelja azila i uvesti opću radnu obvezu za sve ostale tražitelje azila.

I na ostalim područjima AfD planira radikalne poteze: objavljuje rat javnoj radioteleviziji, želi ukinuti sredstva za projekte jačanja demokracije, želi osnovati svojevrsnu građansku stražu protiv migranata i boriti se protiv društvene raznolikosti, želi se ukinuti izdatke za crkve... Za sve loše predsjednica AfD-a Alice Weidel okrivljuje bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel. 

Weidel svojedobno je za ZDF rekla kako se većina problema Njemačke može pratiti do onoga što ona opisuje kao "duboko neodgovornu imigrantsku politiku", posebno dobrodošlici koju je Angela Merkel, kancelarka od 2005. do 2021. godine, upriličila migrantima koji su u migrantskom valu 2015. bježali od sirijskog građanskog rata i drugim migrantima. Mora se priznati da je poziv Merkel prema migrantima rezultirao najvećom migrantskom krizom u Europi. 

Ali Weidel želi poduzimanje drakonskih poteza, a često ukazuje na povećanje stope kriminala od strane "određenih populacijskih skupina muslimana, Afganistanaca, Iračana, Sirijaca", iako je pri tom demantiraju službene statistike koje pokazuju blagi pad stope kriminala. S druge strane, veliko je pitanje kakvo bi bilo stanje njemačke ekonomije kroz desetljeća da nema upravo stranih useljenika. 

Nelogičnost

Značajan broj Nijemaca podržava ove stavove. Kao i veliki broj hrvatskih doseljenika u Njemačku koji sebe, čini se, smatraju "domaćima", a ne strancima. Međutim, stranci u Njemačkoj koji nisu samo "muslimani". Društvene mreže eksplodirale su od likovanja na pobjedu AfD-a u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt. "Treba ih sve potjerati odakle su i došli", "Hvala Bogu na AfD-u", "Sve van"..., samo su neki od komentara korisnika Hrvata na društvenim platformama koji sebe očito ne smatraju strancima.

Inače, vrlo čudno je razmišljanje mnogih stranih doseljenika s desnim stavovima koji podržavaju desne stranke države u kojoj su se nastanili, iako su ti stavovi, iz temelja u sukobu s njihovim statusom. Zapravo, da su stranke krajnje desnice bile na vlasti tijekom njihovog doseljenja, teško da bi uopće i vidjeli, konkretno, život i rad u Njemačkoj.

Hrvati u Njemačkoj, njih većina, okrenuti su tradicionalnim vrijednostime, tradicionalnoj obitelj, katoličkoj vjeri, domoljublju itd. AfD propagira 'otvorenu obitelj' iako je riječ o desničarskoj stranci, jer njena predsjednica živi u zajednici sa ženom, useljenicom i njihova dva usvojena djeteta, a što će „prosječan“ hrvatski useljenik svakako teško ili nikako prihvatiti.

AfD na svoj način propagira također domoljublje, ali prema Njemačkoj, a najavili su obračun i sa crkvama. Teško je razumjeti nelogičnost zašto takav AfD podržava značajan broj hrvatskih useljenika.

S druge strane, tko jamči Hrvatima siguran ostanak u Njemačkoj nakon eventualnog (i vrlo upitnog) dolaska na vlast i radikalne AfD-ove politike o strancima? Hoće li skoro pola milijuna Hrvata u Njemačkoj biti građani drugog reda? Zar uistinu misle da oni, po AfD-u, nisu – samo stranci?

U Njemačkoj skoro pola milijuna Hrvata

Nedavno je Focus prenio statističke podatke kako u Njemačkoj živi oko 14 milijuna stranih državljana. Udio stranaca u ukupnom broju od 83,6 milijuna, stanovnika Njemačke, je oko 16,8 posto.

Iako su desetljećima tradicionalno najveći broj stranaca činili državljani Turske, na vrhu broja imigranata uskoro bi moglo doći do promjene.

Podaci pokazuju da su se Turcima, kojih u Njemačkoj ima 1,52 milijuna, na vrhu ozbiljno približili državljani Ukrajine, kojih je trenutno u toj zemlji službeno registrirano više od 1,4 milijuna. Razlog naglog porasta je ratni sukob između Ukrajine i Rusije zbog kojeg je od veljače 2022. godine u Njemačku svake godine prebjeglo stotine tisuća žena, djece i muškaraca. Za usporedbu, krajem 2020. u Njemačkoj je živjelo samo 135.000 ukrajinskih državljana.

Prema podacima Središnjeg registra stranaca (AZR), u samom vrhu broja stranih državljana nalaze se i Rumunjska, Poljska, Bugarska, ali ih – Hrvatska, čiji se državljani nalaz u Top 10 zemalja iz kojih dolazi najviše stranaca koji trenutno žive u Njemačkoj.

Hrvatska se ovdje nalazi na devetom mjestu sa 414.555 državljana koji žive u Njemačkoj. Treba napomenuti da ova statistika obuhvaća samo osobe s hrvatskim državljanstvom, dok je ukupan broj osoba s hrvatskim korijenima ili onih koji imaju njemačko državljanstvo stečeno naturalizacijom znatno veći.

Nadalje, ispred Hrvatske, na trećem mjestu su državljani Sirije (940 tisuća), Rumunjske (907 tisuća), Poljske (842 tisuće), Italije (630 tisuća), Afganistana (448 tisuća) te Bugarske (422 tisuće), dok su na desetom mjestu Grci koji je 347 tisuća.

Među državljanima porijeklom s Balkana treba spomenuti i one s Kosova (322 tisuće), Srbije (262 tisuće) i Bosne i Hercegovine (246 tisuće), dok je onih ih Sjeverne Makedonije u Njemačkoj 161 tisuća.

Crkva upozorava na AfD

Hrvati u Njemačkoj velikom većinom su tradicionalno okrenuti crkvi, a upravo crkve upozoravaju na stavove AfD-a. 

Naime, a kako je svojedobno pisao DW, u Saskoj-Anhaltu je oko deset posto od 2,1 milijuna stanovnika evangeličke vjere, tri posto su katolici. Samo nekoliko tisuća pripada muslimanskoj ili židovskoj vjeroispovijesti. Dobrih 85 posto su ateisti – na razini cijele Njemačke ih je 47 posto, piše DW.

Uloga crkava kao zagovornika demokracije veća je u ovoj istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini nego što sugerira puka statistika. I upravo to očito smeta AfD-u.

Svojim takozvanim vladinim programom, koji je stranka usvojila na pokrajinskom stranačkom kongresu u travnju, pokrenula je sveobuhvatan napad na evangeličku i katoličku crkvu. Prema programu, stranka namjerava obustaviti sva plaćanja crkvama iz pokrajinskog proračuna i okončati naplatu crkvenih poreza od strane pokrajinskih vlasti. Kada je riječ o takozvanom crkvenom azilu, na temelju kojeg izbjeglice traže utočište u zgradama pod crkvenom upravom, crkve će biti “trajno” pozvane na financijsku odgovornost.

Osim toga, Evangelička akademija Saske-Anhalta više ne bi trebala primati državna sredstva. To je zbog “političke agitacije u skladu s etabliranim strankama: klimatska doktrina, rodna ideologija i kultura dugih boja”. Akademija je optužena za zagovaranje “neobuzdane masovne imigracije”.

Inače, udio stranaca u ukupnom stanovništvu Saske-Anhalta je niži nego u gotovo bilo kojoj drugoj njemačkoj pokrajini.

U veljači 2024. plenarna skupština Njemačke katoličke biskupske konferencije jednoglasno je usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da su “etnički nacionalizam i kršćanstvo nekompatibilni”. U njoj su identificirali etničko-nacionalističku ideologiju AfD-a i opisali ju kao “pravi desni ekstremizam”.

"Etnički nacionalizam"

Katolički biskup Gerhard Feige smatra da politika AfD-a „definitivno“ odražava etnički nacionalizam. „Do sada je moto Saske-Anhalt bio ‘Misli moderno’. AfD to želi zamijeniti s ‘Misli njemački’“, rekao je u intervjuu za DW.

„Plakati AfD-a su jasni: ‘Spasite svoju zemlju’, ‘Vratite svoju zemlju’, ‘Deportirajte od prve minute!’ Što bi to drugo moglo biti nego etnički nacionalizam?“

Ovaj 74-godišnjak kaže kako “nikada nije pomišljao da bi se toliko ljudi danas moglo ponovno dati zavesti”. I da će se pojaviti „palikuće, demagozi i šarlatani te da će toliko ljudi nasjedati na to”. Kao primjer navodi takozvanu ceremoniju podizanja zastave, koju AfD želi ponovno uvesti u škole u zemlji: podizanje zastave, pjevanje himne. Feige: “To je postojalo za vrijeme nacističke ere, DDR je to preuzeo. Sada bi se to trebalo vratiti? Smatram to nemogućim.”

Obje crkve naglašavaju kako ne govore protiv bilo koje političke stranke, već u znak podrške kršćanskom shvaćanju čovječanstva. 

"Bilo da se radi o zaštiti klime i očuvanju stvorenoga ili o postupanju sa strancima – opomene crkava “prije svega nisu političke, već kršćanske poruke koje se ne bi trebale tumačiti kao podrška određenoj političkoj stranci”, nedavno je rekao Friedrich Kramer, biskup Evangeličke crkve u srednjoj Njemačkoj, prenio je DW.

Alice Weidel kao njemački Nigel Farage

Supredsjednica AfD-a Alice Weidel je prošlog mjeseca izjavila kako bi njezina stranka, ako uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog prostora, zatvaranje nacionalnih granica te znatno strožijuu migracijsku politiku, a govoreći o migracijama, Weidel najavila je zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengenskog prostora. Weidel je više puta istaknula da je cilj stranke reformirati Europsku uniju, a u slučaju neuspjeha, svakoj zemlji članici treba omogućiti referendum o izlasku iz EU-a.

Zauzela se i za veći broj deportacija i smanjenje broja dodijeljenih državljanstava, uključujući povratak Sirijaca kojima više ne vrijedi status zaštite.

Kritizira Merza jer ne želi koaliciju sa AfD-om

Weidel je istodobno kritizirala CDU kancelara Friedricha Merza i SPD ministra financija Larsa Klingbeila te ponovno napala CDU zbog odbijanja suradnje s AfD-om.

U privatnom životu Weidel živi Švicarskoj, u homoseksualnoj vezi sa redateljicom iz Šri Lanke, s kojom ima dva usvojena sina. Weidel kaže da, iako njezina partnerica ima “vrlo, vrlo liberalne” stavove – i unatoč zadiranju njemačkih medija u njihovu privatnost – ona je snažno podržavala njezinu političku karijeru. Taj životni stil u suprotnosti je s konzervativnim vrijednostima koje AfD propagira, no Weidel tvrdi kako je njezin privatni život njezina osobna stvar.

Alice Weidel, ekonomistica sa doktoratom, čini se u najmanju ruku paradoksalnom figurom za desničarsku stranku kao što je AfD, ali…

Djed bio nacistički sudac

S očeve strane, Weidelina obitelj potječe iz Neustadta i Leobschütza u Gornjoj Šleziji. Njezin djed, Hans Weidel, bio je nacistički sudac, imenovan izravno od strane Adolfa Hitlera. Pridružio se NSDAP-u krajem 1932. i SS-u u siječnju 1933. Weidelin otac rođen je 1939. u Gornjoj Šleziji te je s majkom i sestrom pobjegao u Verl (u Istočnoj Vestfaliji) u veljači 1945. Osnovao je prodajnu agenciju za uredski namještaj 1972. godine i radio kao trgovački zastupnik za namještaj, uređenje interijera i antikvitete.

U politiku je ušla 2013. godine, kada je AfD tek osnovan kao euroskeptična i nacionalno-liberalna stranka.

Dolazi iz dobrostojeće obitelji u malom zapadno njemačkom gradu. Ima doktorat iz ekonomije i više voli kontroliranu atmosferu u dvorani za sastanke ili televizijskom studiju nego ‘bildanje‘ potpore s gomilom. Njezina putanja karijere prije politike bila je strelovita. Radila je za Goldman Sachs, globalnu investicijsku banku, te za Allianz, osiguravajućeg diva, prije nego što je započela s privatnim savjetovanjem. Provela je nekoliko godina u Kini, ali je poslušala upozorenja da bi joj mogla biti velika pogreška u karijeri ako će je doživljavati kao ‘kineskog igrača‘.

Prema njezinim riječima, većina problema Njemačke može se pratiti do onoga što ona opisuje kao duboko neodgovornu imigrantsku politiku, posebno dobrodošlici koju je Angela Merkel, kancelarka od 2005. do 2021. godine, upriličila migrantima koji su u migrantskom valu 2015. bježali od sirijskog građanskog rata i drugim migrantima. “Vjerujem da političari moraju ukazati na negativne strane određenih populacijskih skupina muslimana”, kaže ona. “Stope kriminala su porasle i ljudi iz tog okružja, prije svega Afganistanci, zatim Iračani i Sirijci, nose daleko najveći teret kriminala”.

Kritike za Merkel

Za The Economist, Weidel je svojedobno kazala: ”Njemačka je već izgubila svoju ‘Leitkultur’, odnosno ‘vodeću kulturu’, nakon što je, Merkel otvorila put u propast, trenutačna koalicija lijevog centra u zemlji dodatno je ubrzala to poniranje. Morat ćemo vidjeti što će ostati od zemlje kad budu gotovi”. No, pitanje je što će od zemlje ostati nakon uspona AfD-a.

Na koncu, populizam AfD-a predvođenog Alice Wiedel sve više podsjeća na čelnika Reformističke stranke Ujedinjenog Kraljevstva Nigela Faragea koji je bio pokretač Brexita - izlaska Velike Britanije iz EU, a za mnoge tvrdnje i teorije o "štetnosti članstva Britanije u EU",  poslije je priznao da nije bio u pravu.

Zanimljivo je da je Farage dva tjedna nakon što je uvjerio većinu Britanaca da na referendumu izaberu izlazak te zemlje iz EU, u srpnju 2016. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke UKIP. Protivnici mu zamjeraju to što je lažima izvukao Britaniju iz EU-a. Deset godina poslije, ankete pokazuju kako više od dvije trećine Britanaca želi povratak u EU.