Kada središnja banka intervenira na deviznom tržištu, investitori to obično doživljavaju kao kratkoročan pokušaj stabilizacije valute. Kada to zajedno učine Japan i Sjedinjene Države, poruka je znatno snažnija.

Zajednička obrana jena nije samo zaustavila pad japanske valute. Poslala je signal da je Washington spreman aktivno braniti financijsku stabilnost jednog od svojih najvažnijih saveznika. Upravo zato dio analitičara smatra da bi posljedice mogle biti dugotrajnije od samog kretanja tečaja.

Ne mijenja se samo vrijednost jena. Mijenjaju se pravila prema kojima investitori procjenjuju rizik na jednom od najvećih svjetskih tržišta.

Obrana jena prvi put dobila američku potporu nakon gotovo tri desetljeća
Japan je i ranije pokušavao zaustaviti slabljenje jena intervencijama na deviznom tržištu. Ovoga puta razlika nije bila samo u veličini intervencije nego i u tome tko je sudjelovao.

Bila je to prva zajednička američko-japanska kupnja jena od 1998. godine. Ujedno je riječ o prvoj koordiniranoj valutnoj intervenciji dviju država od 2011., kada su zemlje skupine G7 zajednički djelovale nakon razornog potresa i tsunamija u Japanu.

Za tržišta je to važnije od samog iznosa potrošenog novca.

Ulagači sada više ne moraju računati samo s mogućnošću da će intervenirati Tokio. Moraju uzeti u obzir i mogućnost da će isti potez podržati Washington.

Jesper Koll iz Monex Groupa smatra da je upravo to najveća promjena. Prema njegovoj ocjeni, japansko i američko ministarstvo financija zajednički su povećali cijenu špekuliranja protiv jena.

Drugim riječima, cilj nije bio samo ojačati japansku valutu. Cilj je bio promijeniti ponašanje tržišta.

Valute ponovno postaju geopolitičko oružje
Posljednjih desetljeća devizna tržišta uglavnom su pratila razlike u kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., inflaciji i gospodarskom rastu.

Posljednja intervencija pokazuje da se u jednadžbu ponovno vraća geopolitika.

Profesor Sveučilišta Cornell Eswar Prasad smatra da je riječ o obrambenoj intervenciji. Ipak, upozorava da ona potvrđuje sve veću spremnost Washingtona da valutnu politiku koristi kao dio šire vanjske i gospodarske strategije.

Takav pristup već se mogao vidjeti tijekom 2025. godine u Argentini.

Sjedinjene Države tada su, u razdoblju snažnih pritisaka na pezo, preko Exchange Stabilization Funda osigurale valutni swap vrijedan 20 milijardi dolara s argentinskom središnjom bankom. Istodobno su kupovale peze na otvorenom tržištu kako bi stabilizirale valutu.

Analitičari smatraju da zajednički nazivnik nije slučajan.

Glavnu ulogu u oba slučaja imao je američki ministar financija Scott Bessent. On sve otvorenije pokazuje spremnost koristiti valutne instrumente kao dio američke državne politike.

U slučaju Japana dodatnu težinu daje činjenica da je riječ o jednom od najvažnijih američkih sigurnosnih partnera u Aziji.

Upravo zato mnogi analitičari smatraju da obrana jena više nije samo pitanje monetarne politike nego i dio šire američke geopolitičke strategije.

Zašto je carry trade odjednom postao rizičniji
Najveće posljedice možda neće osjetiti središnje banke nego investitori.

Japanski jen desetljećima je bio jedna od najvažnijih valuta za financiranje takozvanog carry tradea.

Strategija je jednostavna.

Investitori posuđuju jene uz vrlo nisku kamatnu stopu. Dobiveni novac ulažu u imovinu koja donosi veći prinos., poput američkih obveznica ili dionica.

Sve funkcionira dok jen ostaje slab ili stabilan.

Ako japanska valuta naglo ojača, valutni gubici mogu u vrlo kratkom roku izbrisati zaradu ostvarenu na višim kamatama.

Zbog toga zajednička intervencija Japana i SAD-a mijenja odnos rizika i dobiti.

Billy Leung iz Global X ETF-a smatra da će dio investitora dvaput razmisliti prije nego što zauzme velike pozicije protiv jena. Ako tržište povjeruje da Washington može ponovno intervenirati, takve će oklade postati znatno skuplje.

Dio kapitala mogao bi se zato preseliti prema drugim valutama koje se koriste za financiranje carry trade strategija, uključujući euro i švicarski franak.

Tržišta će morati pratiti i političke signale
Masahiko Loo iz State Streeta smatra da investitori u svoje modele sada moraju uključiti novu varijablu.

Više nije dovoljno pratiti kamatne stope, inflaciju ili gospodarski rast.

Jednako će važno postati procijeniti koliko su Washington i Tokio spremni braniti jen. Važno je i procijeniti koliko su novca spremni potrošiti kako bi zaustavili njegovo slabljenje.

To je promjena koju nije lako ugraditi u matematičke modele.

Za razliku od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ili kamatnih stopa, političke odluke teško je predvidjeti.

Najveća promjena možda tek dolazi
Najvažnija posljedica posljednje intervencije možda neće biti snažniji jen.

Mnogo važnije može biti to što je tržište dobilo novu poruku.

Ako investitori zaključe da iza japanske valute više ne stoji samo Tokio nego, kada je potrebno, i Washington, tada će se trajno promijeniti način na koji procjenjuju rizik.

U tom slučaju obrana jena neće predstavljati jednokratnu intervenciju nego novi okvir u kojem će se donositi investicijske odluke na globalnim valutnim tržištima. Time bi se trajno promijenio način na koji ulagači procjenjuju rizik pri ulaganju u japansku valutu i strategije koje se na njoj temelje, piše financa.