Mostarski vijećnici nakon 12 godina i kaotična tri produžetka sjednice, kršenja Statuta Mostara, reakcije međunarodne zajednice, izabrali su novog gradonačelnika. Ali, to nije kraj burnim danima, piše Deutsche Welle.

Tankom pobjedom od jednog glasa, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika, dr. Mario Kordić, novi je gradonačelnik Mostara. Ljubo Bešlić na toj dužnosti proveo je ukupno 16 godina i do sada je najdugovječniji gradonačelnik u povijesti grada.

Novog gradonačelnika donio je treći krug glasanja gdje je za pobjedu potrebna prosta većina glasova. Kordićevih 17 glasova naspram 16 glasova njegovog protukandidata, SDA-ovca dr. Zlatka Guzina ispred Koalicije za Mostar (SDA, SBB, SBiH, DF i BPS), odredilo je i novog, prvog čovjeka najvećeg hercegovačkog, multietničkog grada.

Izdajnici, krivci i nesalomljivi

I dok su kolege vijećnici, obojica liječnici, jedan drugome čestitali navodeći kako su u sveopćem kaosu sačuvali osobni dignitet te da je za budućnost Mostara, mir i suživot, potrebno zajedništvo svih, počela su međusobna optuživanja, prozivanje “izdajnika” i “krivaca”.

Već u prvim satima nakon izbora gradonačelnika, stranke su medijima odaslale priopćenja: SDA je za izbor gradonačelnika Hrvata krivila dvije vijećnice Naše stranke, Bošku Ćavar i Irmu Baralija, srpskog vijećnika VeliboraMilivojevića, OHR jer je “bio na stani HDZ” itd.

Iz HRS-a su im poručili da Ćavar i Baralija nisu “krive” za izbor gradonačelnika, kazavši da HDZ-ov kandidat ne bi bio izabran bez glasova njihova tri vijećnika. Dok su svoju odluku pravdali “probošnjaštvom”, a ne „probosanstvom“ Koalicije za Mostar, HDZ-u su poručili: “Budite uvjereni da će im već s prvom sljedećom sjednicom prisjesti i sreća i vatromet. Tri HRS-ova vijećnika će im to priuštiti”.

Dok stižu optužbe za “izdaju” prema Našoj stranci jer nisu podržale kandidata Koalicije, njen predsjednik Predrag Kojović na službenom Twitteru je napisao: “Odluka o Mostaru je donesena na organima stranke, ja nosim odgovornost za ovu odluku. Irma Baralija i Boška Ćavar su u prethodnih nekoliko dana pokazale nesalomljivost koja mene impresionira. One su Naša stranaka – principijelna i čvrsta”, zaključio je Kojović.

Već ove, prve reakcije svjedoče da neće biti previše mira u mostarskoj vijećnici – Jasno je da se SDP, koji s Našom strankom čini Bh blok, priklonio Koaliciji za Mostar koju predvodi najjača bošnjačka stranka SDA. Sudeći prema obećanju iz HRS-a ova stranka namjerava biti oporba vodećem HDZ-u BiH.

Suluda ideja ‘rotirajućeg gradonačelnika'

Javnost je pratila tri nastavka prve, konstituirajuće sjednice i izbor gradonačelnika nakon deset dana i čak dvije intervencije od strane međunarodne zajednice.

Prvi put visokog predstavnika koji je reagirao nakon što su vijećnici, na prijedlog SDA, odlučili da će za gradonačelnika glasati javno, a ne tajno kako to predviđa Statut Grada Mostara. Visoki predstavnik pozvao ih je na ponavljanje prvog kruga glasanja i statutarno, tajno glasanje – što su i učinili.

No, to nije i značilo lagan izbor novog gradonačelnika jer ideja od strane SDP-a iz BH bloka, o “rotirajućem gradonačelniku”, gdje bi se kandidati HDZ-a, Koalicije za Mostar i BH bloka “rotirali” na dužnosti gradonačelnika. Prijedlog su prihvatili iz SDA i Koalicije za Mostar koju predvodi ta stranka, dok je Naša stranka od njega odustala jer je bilo jasno da je njihova kandidatkinja Irma Baralija ‘ispala’ već u prvom krugu glasanja.

Ipak “rotirajući gradonačelnik” bio je novi povod za prekid sjednice, ali i reakcije iz međunarodne zajednice iz koje su također pozivali na postupanje po Statutu Mostara.

“Rotirajući gradonačelnik je sulud prijedlog i loš potez. Ne znam zašto je to SDP-u trebalo. Duboko sam razočaran ponašanjem te stranke i ne mogu dokučiti razlog. Ne znam zašto se ide sa SDA i isto tako ne znam zašto je procijenjeno da je SDA manji problem od HDZ-a jer se javnost pokušava ‘obrlatili’ (prevariti) nekakvim probosanstvom, a cijelo vrijeme su na vlasti”, komentira za Deutsche Welle prof. dr. Dragan Markovina, povjesničar, publicist i kolumnist, Mostarac sa adresom u Splitu.

Za ovog vjerenog ljevičara najbolji način za izbor gradonačelnika, kako kaže, bio bi kompromis HDZ-a i SDA.

“HDZ i SDA trebali su pokazati širinu i viziju Mostara i izabrati gradonačelnika/gradonačelnicu iz BH bloka. Trebali su kazati ‘idemo napraviti ono oko čega se možemo složiti’. Ne mogu se složiti oko pogleda na prošlost i protekli rat, ali barem se mogu složiti oko komunalija, obnove razrušenog centra, boljeg života Mostaraca”, kaže Markovina. Ali, to se u Mostaru nije dogodilo. Barem ne još.

Kaos i blokade

No, dok je prof. Markovina govorio o Mostaru kakvog možda želi, upravo ovakav tijek izbora gradonačelnika predviđao je Bodo Weber, viši suradnik Vijeća za pitanja demokratizacije iz Berlina (DemocratizationPolicy Council – DPC).

“S obzirom na to kako je sklopljen ‘mostarski deal’, koji je “omogućio” izbore, predvidio sam prije izbora kao jedan od izvjesnih post-izbornih scenarija da se ništa neće mijenjati, odnosno, da ćemo vidjeti sličan kaos, odnosno, blokadu kao u desetljeću bez izbora. Skoro je nemoguće za analitičara koji izvan Mostaru, a čini se i za promatrače na licu mjesta, razumjeti sve zakulisne igre, računice itd. koje su dovele do dosadašnjeg tijeka inauguracijske sjednice Gradskog vijeća”, komentira za DW ovaj vrlo dobar poznavatelj političkih zbivanja u BiH.

Prateći izbor gradonačelnika, ocjenjuje da je bilo pokušaja da BH Blok i Koalicija za Mostar dođu do zajedničkog kandidate bez HDZ-a koji je propao, ali i zaključuje da je savez HDZ-a i SDA, potpisnika ‘mostarskog deala’, terminu koji često koristi – u ozbiljnoj krizi.

Prema Weberu, zbog stare dvojbe “ljevice”, stranaka koje se ne definiraju etnički i deklariraju se kao multietničke, oko ostanka u oporbi gdje ne mogu utjecati na politiku ili ulaska u koaliciju s nekom od etničkih stranaka gdje, opet, nemaju presudan utjecaj, dokaz je da se ništa bitno u BiH ne može mijenjati unutar postojećeg sustava i Ustava.

Čista matematika – bez građana i građanki Mostara

“Zbog krize između SDA i HDZ-a nejasna je i sudbina novog, Statuta, a samim time očito i cijeli ‘deal’. Iz onoga što se moglo javno pratiti, čini se da je jedino u čemu se glavne stranke, naočigled javnosti, slažu je u tome da nisu imali problem s kršenjem statuta grada kojim namjeravaju vladati dok pritisak međunarodne zajednice nije postao prevelik”, primjećuje Weber.

Međutim, on se značajno osvrće i na relacije između nacionalnog i građanskog, ljevice i desnice, ali i ističe ulogu međunarodne zajednice. “U Daytonskom poretku etnopolitike i lažnih vitalnih nacionalnih interesa, od kojih koristi nemaju niti građani-pripadnicikonstitutivnih naroda, niti svi ostali, nego jedino predstavnici konstitutivnih stranaka, zapravo nema ni ljevicu niti desnicu uizvornom političkom smislu. Mostarskim dealom zapadni pregovarači željeli su odblokirati izbore po svaku cijenu, tj. izvan svih vrijednosti i principa demokracije i lokalne samouprave. Sve se svodilo na čistu matematiku. I sadašnji pregovori svode se na računice kako doći do 18, ili 17 glasova, a ne čujemo pregovore o programu političkih mjera koje buduća gradska vlast namjerava provesti za grad Mostar i njegove građane i građanke”, glasi je Weberova kritika prema novoj, mostarskoj, “komunalnoj” vlasti u komentaru z