Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Bjelorusija i dalje prisiljena postojati kao teritorij kojim upravlja Rusija, dodavši da u toj zemlji čak i pas predsjednika Aleksandra Lukašenka ima više prava od građana.

Zelenski je to rekao u govoru u Litvi povodom obljetnice Siječanjskog ustanka. Naveo je da je Bjelorusija "i dalje prisiljena postojati kao ruska gubernija".

"Za sada, nažalost, Lukašenkov bijeli špic dobio je veća prava nego narod Bjelorusije. Postojala je prilika 2020. da se to promijeni. I siguran sam da će se pojaviti nova prilika. No tada potpora Bjelorusima jednostavno nije bila dovoljna. A sada svi osjećamo koliko je svima postalo teže, skuplje i opasnije zbog ovisnosti Bjelorusije o Moskvi, ovisnosti koja se ne smanjuje", naveo je Zelenski.

"Europa i svijet trebali su podržati ljude koji su ustali"
Naglasio je da "Europa ne smije izgubiti nijedan narod koji živi slobodu" te da "ne smije gubiti vrijeme". Dodao je da bi uspjeh bjeloruskog ustanka 2020. spriječio prijetnje s kojima se Europa danas suočava. "Europa i svijet trebali su podržati ljude koji su ustali, a povijest bi bila drukčija - sigurnija", uvjeren je.

Upozorio je da su "ratovi 20. stoljeća u velikoj mjeri bili posljedica ravnodušnosti svjetskih sila u 19. stoljeću".

Uputio je i izravnu poruku bjeloruskom narodu: "Želim se obratiti izravno bjeloruskom narodu. Vi ste europska nacija koja će stajati zajedno sa svim našim narodima u ujedinjenoj, slobodnoj Europi. Mirnoj Europi. Snažnoj Europi. Ne možete biti izbrisani. Nitko od nas ne može biti izbrisan. Zahvaljujem svim bjeloruskim dragovoljcima koji se bore za našu neovisnost u Ukrajini i za povijesnu priliku vlastite zemlje."

Što je Siječanjski ustanak?
Siječanjski ustanak započeo je 22. siječnja 1863. u Kraljevini Poljskoj pod ruskom vlašću i bio je najdugotrajnija pobuna u razdoblju podjela Poljske. Cilj ustanka bio je okončati rusku vlast nad dijelom Poljske i obnoviti neovisnost države.

Ustanak je trajao do 1864., kada su ruske snage zarobile posljednje pobunjenike. Uz Poljake, u borbi za slobodu sudjelovali su i Litavci, Bjelorusi i Ukrajinci. Pobuna je zahvatila sve slojeve društva i imala dalekosežne posljedice za Poljsku i širi svijet, piše index.hr.