Za dug i zdrav život, najvažnije je što i kako jedete, kaže Valter Longo, stručnjak za dugovječnost.

Longo već 20 godina proučava dugovječnost u Italiji, a ovom temom se bavi još od 1989. godine. Kroz istraživanja na životinjama, poput miševa, njegov tim je otkrio da određeni načini prehrane mogu popraviti stanice, smanjiti upale i poboljšati učinkovitost tretmana protiv raka, poput kemoterapije.

“Podaci o ljudima također ukazuju na to da je ovo vjerojatno točno i kod ljudi“, kaže Longo, ali dodaje da su potrebna dodatna klinička istraživanja kako bi se potpuno razumjeli mehanizmi koji utječu na organizam.

Ipak, on tvrdi da je moguće usvojiti prehranu koja ne samo da poboljšava zdravlje i produžuje život, već i smanjuje rizik od razvoja raka, prenosi nova.rs.

Dvije dijete koje mogu pridonijeti dugovječnosti
Dijeta koja oponaša post
Longo, direktor Instituta za dugovječnost pri Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu, razvio je koncept dijete koja oponaša post (FMD). Ova dijeta traje pet dana i temelji se na nezasićenim mastima, dok je unos kalorija, proteina i ugljikohidrata smanjen.

Princip prehrane podrazumijeva 12-satni post svaki dan, tijekom pet dana:

“Jedete, recimo, od 8 ujutro do 8 navečer, a zatim postite od 8 navečer do 8 ujutro“, objašnjava Longo.

Kod pacijenata oboljelih od raka, Longo preporučuje 14-satni post u petodnevnim intervalima. Istraživanje objavljeno u JAMA Oncology 2017. godine pokazalo je da su žene s rakom dojke, koje su postile 13 sati ili više, imale manji rizik od ponovne pojave bolesti u usporedbi s onima koje nisu postile.

Nakon tretmana, treba pričekati nekoliko dana prije nego što se ponovo započne dijeta.

Dijeta za dugovječnost
Ona podrazumijeva sljedeće:

Pretežno biljne sastojke
Malo voća, ali mnogo povrća
Orašaste plodove
Integralne žitarice poput smeđe riže i kvinoje
Mahunarke
Ribu (3-4 puta tjedno)
Ova dijeta sadrži proteine, ali ne više od preporučene dnevne doze, uz vrlo malo sira. Longo savjetuje izbjegavanje crvenog mesa, kao i bijelog mesa (piletina, puretina), te općenito smanjenje unosa namirnica životinjskog podrijetla.