Osobe s ADHD-om imaju znatno veći rizik od razvoja probavnih problema, pokazala je nova velika studija. ADHD, ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, neurorazvojni je poremećaj koji se očituje kroz teškoće s pažnjom, kontrolom impulsa ili hiperaktivnošću. Procjenjuje se da ga ima oko pet posto djece i do četiri posto odraslih u svijetu, a broj dijagnoza u osjetnom je porastu posljednjih desetljeća, piše Science Alert.

U do sada najopsežnijem istraživanju ove veze, znanstvenici s Medicinskog fakulteta Warwick proveli su sustavni pregled i meta-analizu. Analizirali su podatke iz više od 20 studija provedenih diljem svijeta, koje su ukupno obuhvatile gotovo dva milijuna ljudi.

Jedna od autorica studije, Sarah Blake, objašnjava kako se gotovo svaki analizirani probavni simptom, od zatvora i sindroma iritabilnog crijeva do loše probave, pokazao povezanim s ADHD-om. "Ovi simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevni život, a lako ih je previdjeti ako je sva pažnja usmjerena isključivo na ADHD", rekla je Blake.

Učestalost probavnih smetnji
Analiza je utvrdila da dijagnoza ADHD-a općenito donosi 48 posto veću vjerojatnost za pojavu probavnih simptoma u usporedbi s osobama bez tog poremećaja. Istraživači su izračunali i rizike za pojedinačne probleme.

Tako je kod osoba s ADHD-om vjerojatnost za dispepsiju, odnosno lošu probavu, veća za 52 posto, a za sindrom iritabilnog crijeva (IBS) za 58 posto. Rizik od bolova u trbuhu raste za 88 posto, dok je vjerojatnost zatvora gotovo dvostruko veća uz porast od 97 posto. Vjerojatnost proljeva veća je za 118 posto, što je više nego dvostruko.

Najupečatljiviji je podatak za enkoprezu, odnosno gubitak kontrole nad pražnjenjem crijeva. Kod osoba s ADHD-om taj je problem učestaliji za čak 332 posto, što znači da se javlja više od četiri puta češće. Općenito, za neodređene želučane i crijevne tegobe, rizik je veći za 82 posto.

Moguća objašnjenja
Znanstvenici navode nekoliko mogućih objašnjenja ove veze. Osobine povezane s ADHD-om, poput pojačane reakcije na stres, mogu povećati osjetljivost probavnog sustava. Također, impulzivni obrasci prehrane i neredoviti obroci česti su kod osoba s ADHD-om, a takve su navike i neovisno povezane s lošom probavom, nadutošću i zatvorom.

Postoji i veza između ponašanja, prehrane i crijevnih mikroba. Impulzivnost se povezuje s izmijenjenim mikrobiomom, dijelom i zbog odabira hrane poput slatkih pića umjesto namirnica bogatih vlaknima. Razlike u senzornoj obradi također mogu voditi siromašnijoj prehrani, što utječe na rad crijeva.

Probavnim smetnjama mogu pridonijeti i lijekovi koji se koriste u terapiji ADHD-a. Uz to, poremećaji spavanja, česti kod ovog stanja, mogu utjecati na pokretljivost crijeva i imunološki odgovor.

Uloga osi crijeva i mozga
Ovi nalazi u skladu su s ranijim istraživanjima koja povezuju i druge neurorazvojne poremećaje s probavnim problemima. Veza između crijeva i mozga, takozvana os crijeva-mozak, pokazuje se znatno složenijom nego što se ranije mislilo.

Na tu vezu snažno utječe živac vagus, najduži moždani živac, koji funkcionira kao ključni dvosmjerni komunikacijski put u tijelu. Na njegov rad izravno utječu kemikalije koje proizvode crijevni mikrobi, a njegova aktivnost utječe na upalne procese u probavnom sustavu. Stoga bi poremećaj crijevne flore, ili disbioza, kod osoba s ADHD-om mogao voditi pojačanoj upali i simptomima zabilježenima u studiji.

Preporuke i budući koraci
Buduća istraživanja mogla bi se usmjeriti na biološke mehanizme koji stoje iza promjena u mikrobiomu. Također je potrebno utvrditi postoji li uzročno-posljedična veza, odnosno prethode li probavni problemi dijagnozi ADHD-a ili su njegova posljedica.

Saran Shantikumar, viši autor studije, ističe da bi kliničari trebali pacijente s ADHD-om redovito pitati o probavnim simptomima kako se ti problemi ne bi zanemarili. Ipak, zaključuje s oprezom. "Još ne možemo reći da ADHD uzrokuje ove probleme s crijevima, niti znamo što točno pokreće tu vezu. No, obrazac je dovoljno jasan da zaslužuje daljnju pozornost", poručio je Shantikumar.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Attention Disorders, piše index.