AfD u nezapamćenom skandalu u Njemačkoj, optužuju ih da špijuniraju za Rusiju
PROSLJEĐUJE li njemačka desničarska stranka AfD osjetljive informacije Rusiji? U Bundestagu se podigla velika bura zbog, kako tvrde vladajući, "ciljanih i sustavnih" parlamentarnih upita desničarskih ekstremista o detaljima i nedostacima njemačke vojske, Bundeswehra. O teškim optužbama za špijunažu raspravljat će se danas na aktualnom satu u parlamentu, piše SPIEGEL.
Sve je pokrenuo ministar unutarnjih poslova Tiringije Georg Maier (SPD) koji je prije dva tjedna prvi upozorio na sumnjive aktivnosti. "Već neko vrijeme s rastućom zabrinutošću promatramo kako AfD zloupotrebljava parlamentarno pravo na postavljanje pitanja kako bi ciljano istraživao našu kritičnu infrastrukturu", izjavio je tada Maier, izrazivši sumnju da od toga najviše profitiraju Rusija i Vladimir Putin. Nameće se dojam, dodao je, da "AfD svojim upitima obrađuje popis zadataka Kremlja".
Iz AfD-a su optužbe ogorčeno demantirali, a šef zastupničkog kluba u Tiringiji, Björn Höcke, optužio je Maiera da "poseže u naftalin Hladnog rata" i izmišlja špijunske priče. No, sada i koalicijske stranke u saveznom parlamentu traže objašnjenje od AfD-a. Šef zastupničkog kluba Unije (CDU/CSU) Jens Spahn u ponedjeljak je poručio šefici AfD-a Alice Weidel da je "sumnja da se u parlamentu radi kao izabrani narodni predstavnik po nalogu neprijateljskih sila najteža moguća". Ako Weidel ne pruži objašnjenje, upozorio je, "najmanje će biti sudionica u mogućoj veleizdaji". S druge strane, parlamentarni tajnik zastupničkog kluba AfD-a Bernd Baumann odbacio je optužbe kao "sulude sumnje".
Sustavno prikupljanje vojnih podataka?
AfD je u parlamentu pokrajine Tiringije postavljao pitanja o detaljima vojnih transporta, obrani od dronova i kritičnoj infrastrukturi, no sličan obrazac uočen je i na saveznoj razini. Predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu, Thomas Röwekamp (CDU), izjavio je za SPIEGEL kako je "već vrlo prozirno da zastupnički klub AfD-a postavlja mnoštvo sustavno nadovezujućih i vrlo detaljnih upita o vojnim sposobnostima i nedostacima Bundeswehra". Smatra da se opseg i detalji tih upita "ne mogu objasniti opravdanim interesom za postavljanje pitanja u svrhu parlamentarne kontrole vlade".
Umjesto toga, kaže Röwekamp, opravdana je sumnja "da se ovdje ciljano i sustavno trebaju prikupljati vojno osjetljive informacije iz Saveznog ministarstva obrane i Bundeswehra, koje bi bile od velike vrijednosti za strane sile, ne samo za Rusiju, koja godinama kontinuirano pojačava svoje špijunske aktivnosti i hibridne napade protiv Njemačke".
Prema informacijama SPIEGEL-a, alarmirani su i visoki vojni dužnosnici te vodstvo Ministarstva obrane. U uredu ministra Borisa Pistoriusa (SPD) navodno dolaze do sličnih zaključaka kao i u Tiringiji - da su upiti koordinirani kako bi se razotkrili nedostaci u vojsci. "Iza toga stoji sustav", kaže izvor iz ministarstva, dodajući kako se stječe dojam da se "ciljano obrađuju setovi pitanja Moskve" koji se tiču konkretnih vojnih sposobnosti i rokova nabave opreme.
Detaljna pitanja o kibernetičkoj obrani
AfD se u Bundestagu, među ostalim, zanimao za obranu od dronova, kritičnu infrastrukturu i sposobnost vlade da je zaštiti. Kao primjer navodi se upit pod brojem 21/2409, u kojem zastupnici AfD-a kroz 27 pitanja žele doznati sve o slabostima kibernetičke sigurnosti u djelokrugu Ministarstva unutarnjih poslova. Pitanja su vrlo konkretna: "Koliko podatkovnih centara trenutno ima BMI?" ili "Koji od tih podatkovnih centara imaju funkcionalno rezervno napajanje koje može pokriti i dugotrajnije (više sati ili dana) krizne situacije?".
Slične upite stranka je slala i ministarstvima digitalizacije, prometa, financija i, naravno, obrane. Detaljni odgovori na ta pitanja, navodi se, najviše bi koristili Vladimiru Putinu, čiji hakeri već godinama pokušavaju ukrasti njemačke političke i gospodarske tajne.
AfD sve negira, no ostaje sjena sumnje
Voditelj zastupničkog kluba AfD-a Baumann odbacuje optužbe. Tvrdi da se upitima mogu "razotkriti pogreške vlade", a to se "posebno odnosi i na stanje cjelokupne infrastrukture i Bundeswehra", koje su, kaže, "uništene štednjom CDU-a i SPD-a". Dodaje kako su pitanja i odgovori javni, a da vlada ne mora odgovoriti na ono što je tajno. "U tom smislu, sumnja gospodina Röwekampa o špijuniranju za strane službe je apsolutno smiješna", poručio je Baumann.
Iako čvrstih dokaza da AfD radi po nalogu Rusije zasad nema, slučaj koji je SPIEGEL otkrio još u prosincu 2023. pokazuje da je barem jednom iza parlamentarnog upita stajala strana obavještajna služba. Agent kineskog Ministarstva državne sigurnosti (MSS) pohvalio se da je 2021. preko AfD-a pokrenuo upit o Hong Kongu kako bi "izvršio pritisak na njemačku vladu". Zastupnik AfD-a Stefan Keuter, koji je podnio upit, negirao je suradnju s kineskom službom.
Prema sigurnosnim izvorima, u toj je operaciji aktivnu ulogu navodno imao Manuel Ochsenreiter, bivši suradnik AfD-ovog zastupnika Markusa Frohnmaiera, koji je za to iz Kine navodno primio nekoliko tisuća eura. Ochsenreitera se o tome više ne može pitati - umro je 2021. godine u Moskvi, prenosi Index.