Iako su do izbora u BiH ostala još četiri mjeseca jer će se održati 4. listopada, kampanja za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva u Federaciji BiH se zahuktava i mogla bi donijeti velike promjene na političkoj sceni susjedne države, piše u svojoj analizi Jutarnji list.

Tko su mogući kandidati za člana Predsjedništva iz Federacije BiH?

- Na sceni se pojavilo nekoliko vrlo jakih kandidata i kod Bošnjaka i kod Hrvata. Kod Hrvata prvi put HDZ ima ozbiljnog protukandidata koji bi mogao pomrsiti račune. Naime, dugogodišnji šef HDZ-a BiH, dosad nedodirljivi Dragan Čović, nije se kandidirao, nego je u bitku gurnuo neiskusnu Darijanu Filipović za koju "svi znaju" da bi u slučaju pobjede bila Čovićeva produžena ruka što je njen najveći hendikep. Ostale hrvatske stranke u BiH, tzv. Petorka, stale iza generala HVO-a Zdenka Lučića. I tu će borba biti neizvjesna. Za hrvatskog člana istaknut je i kontroverzni (mijenjao je, kažu, nacionalnost prema potrebi) Slaven Kovačević, igrač trenutačnog člana Predsjedništva Željka Komšića, koji i ovaj put računa na glasove Bošnjaka, ali s obzirom na to da je na tom bošnjačkom krilu velika gužva, nakon dugo vremena to bi se moglo izjaloviti. Naime, zasad je pet kandidata i dva "teškaša", trenutačni član Denis Bećirović i ponovno politički aktiviran Bakir Izetbegović, kojima bi se mogao priključiti i treći teškaš - Fahrudin Radončić, koji još kalkulira jer je dosad dva puta izgubio.

Zašto je to važno?

- Ako bi se i Radončić kandidirao, ali čak i bez njega, velika je gužva u "bošnjačkom šesnaestercu" te si ovaj put ne mogu dopustiti luksuz da se bošnjački glasovi rasipaju na "hrvatske kandidate". Na prošlim je izborima Bakir Izetbegović i izgubio zbog toga, pa će ovaj put svaki bošnjački glas biti važan. Pretpostavlja se da će se bošnjačko biračko tijelo fokusirati na svoje "izvorne" kandidate pa bi Hrvati ovaj put zbog takve situacije mogli "sami birati" svojeg predstavnika. Stoga je baš među njima i najžešća kampanja koja, kako se čini, neće biti nimalo nježna, a i Hrvatska, odnosno HDZ i neke druge desne stranke, pojačat će svoju aktivnost. U to ulaze priče o trećem entitetu, povećanju broja saborskih zastupnika iz dijaspore te "obnovi" tzv. Herceg-Bosne. Važno je reći da ako Bošnjaci ne budu u većem broju sudjelovali u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, to bi moglo značiti i definitivni kraj Komšića i njegove politike, koja je bila potpuno neučinkovita.

Što se događa među Hrvatima i koliko su važni za Dragana Čovića?

- Dragan Čović je odlučio sebe ne bacati u ring, nego je to prepustio relativno nepoznatoj Darijani Filipović. Ovi izbori bit će i "sudbonosni" za jednog od najdugovječnijih političara na ovim prostorima, Dragana Čovića, koji je gotovo 20 godina na čelu bosanskohercegovačkih Hrvata. Iako on nije kandidat, eventualni poraz Filipović, pogotovo od Lučića, mogao bi označiti njegov politički kraj. Ako bi, u nekom raspletu, dobio Kovačević, mogao bi se vaditi na nepravedni izborni zakon i da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnika, ali ako ne bude tako, Čović bi mogao u zasluženu političku mirovinu.

Jedan od glavnih hendikepa za Čovića je upravo ta njegova dugovječnost na čelu "prvog Hrvata BiH" i jednostavno je predugo na vlasti i potrebna su nova lica. Lučić, koji je u naletu, poslao je i neizravnu poruku Andreju Plenkoviću te HDZ-u BiH da nije protiv HDZ-a, nego isključivo protiv Dragana Čovića za kojeg tvrdi da nije legitimni predstavnik Hrvata u BiH. Neki su u toj poruci iščitali da je na neki način sebe, iako je predstavnik drugih stranaka, ponudio HDZ-u.

Osim toga, personalizirao je kampanju upravo protiv Čovića, pa su se sada u javnosti pojavili (doduše, i otprije poznati) dokumenti na kojima se Dragan Čović u mladosti deklarirao kao "Jugoslaven" te potpisivao ćirilicom i u vrijeme rata u Hrvatskoj bio direktor JNA poduzeća SOKO Mostar. Podsjetimo, time ga se već pokušalo onemogućiti da postane šef HDZ-a, ali ni tada nije prošlo. Ali, možda nakon 20 godina - tko zna? No, Lučićev najjači adut jest to što je već svima dosta Čovića, a navodno bi ga se rado riješio i Andrej Plenković. I svakako da on računa, kao i Čović, odnosno Filipović, na isto biračko tijelo, pa će i tu biti gužva i borba za doslovce svaki glas.

Pozicija prema Miloradu Dodiku?

- Lučić je jasno dao do znanja da s njim ne namjerava surađivati, barem ne prije izbora, te ne podržava njegovu politiku "razbijanja" BiH. I prema posljednjim potezima Čovića jasno je da se i on želi u kampanji odmaknuti od Dodika.

Hoće li se Zagreb, odnosno HDZ i neke druge stranke angažirati oko izbora?

- Kao i uvijek, hoće. HDZ će nastojati da članica Predsjedništva postane Darijana Filipović iza koje je stao i Andrej Plenković. On je za Filipović najjača karika, a pogotovo sada kada je najavio povećanje broja zastupnika dijaspore, što zapravo znači da će najviše profitirati Hrvati iz BiH, poglavito članovi HDZ-a. No, to je još daleko jer je potrebna dvotrećinska većina u Saboru, ali to je sada unutarnje hrvatsko političko pitanje, a dobra izborna "navlakuša" za Hrvate u BiH i iz nje.

Kakav je stav prema trećem entitetu i odnosima s Bošnjacima?

- U radikalno konzervativnim krugovima u Hrvatskoj posljednjih su mjeseci oživjele "teme" o tzv. trećem (hrvatskom) entitetu. Karta tog entiteta pojavila se na ultradesničarskom zagrebačkom TradFestu. Zdenko Lučić tu je bio vrlo jasan, očito računajući da bi time mogao dobiti i pokoji bošnjački glas - odbacio je ideju stvaranja trećeg entiteta. "Nema potrebe za trećim entitetom. Mi već imamo administrativnu jedinicu i trebamo jačati Federaciju", rekao je na Federalnoj TV. Objavio je kako je Bosna i Hercegovina njegova domovina.

I Čović je odlučio ostati na istim pozicijama, odnosno ne forsira suprotnu politiku, iako je povremeno koketirao s trećim entitetom. BiH je, kaže, "moja domovina", a rekao je da "traženjem dodirnih točaka" treba "relaksirati hrvatsko-bošnjačke odnose", kako ga prenosi Slobodna Bosna. "Sve što je loše u komunikaciji zadnjih 30 godina hrvatskog i bošnjačkog naroda ne smijemo ostaviti generacijama koje dolaze", izjavio je Čović nakon niza susreta s predstavnicima Islamske zajednice, među kojima je imao i vrlo srdačan razgovor s reis-ul-ulemom Huseinom efendijom Kavazovićem te bošnjačkim intelektualnim krugovima i političkim akterima u Sarajevu. Kavazović je zbog toga bio izložen napadima mnogih bošnjačkih političara. Bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević, kako prenosi Slobodna Bosna, pita se "što je cijena Čovićeva obrata. "Nova koalicija? Izborni zakon? Ili nelegalna izgradnja HNK na Lakišića haremu? Ili konačni pristanak Čovića na ugovor između Islamske zajednice i države?"

Pozicija oko prijedloga Domovinskog pokreta da se obnovi Herceg-Bosna?

- Taj prijedlog je više "podmetanje" Andreju Plenkoviću nego Hrvatima u BiH, ali pokazuje da će tijekom izborne kampanje iz Hrvatske vjerojatno, iz desnih političkih opcija, dolaziti razni remetilački prijedlozi, poput trećeg entiteta i obnove Herceg-Bosne, što samo može raslojiti hrvatsko biračko tijelo i zatrovati odnose s Bošnjacima. Sve to samo bi išlo naruku radikalnoj politici Milorada Dodika. Stoga je vrlo znakovit odgovor premijera Plenkovića na taj prijedlog Ivana Penave - kazavši, kako stoji na portalu Vlade, da za prijedlog nije znao te je izvještaje o tome vidio u medijima, ocijenio je da se radi o naporu DP-a za postizanje političke vidljivosti o temi Bosne i Hercegovine.

Dodao je da ima ozbiljne rezerve prema stilu da se o takvoj temi izlazi javno prije nego što se obavijesti koalicijskog partnera te da će na sastanku vladajuće koalicije imati prigodu o tome razgovarati. "Da bi se nešto promijenilo u Bosni i Hercegovini, nisu dovoljni samo Hrvati i Hrvatska, potrebno je da i drugi na to pristanu", istaknuo je Plenković i očito odbacio Penavin "izlet". Podsjetimo da su Franjo Tuđman i Gojko Šušak pod američkim pritiskom morali dokinuti tzv. Herceg-Bosnu, pa njezino oživljavanje sigurno ne bi doprinijelo stabilizaciji BiH, a pogotovo hrvatsko-bošnjačkim odnosima. A Plenković sigurno neće dopustiti, pogotovo ne hrvatskoj desnici, da mu se "petlja" u BiH s prijedlozima koji opterećuju odnose.

Postoji li dogovor HDZ-a BiH i Izetbegovića i SDA?

- Prema nekim informacijama, nakon izbora mogla bi se očekivati koalicija HDZ-a i SDA ako, naravno, poluče zadovoljavajući rezultat. SDA je ostala bez vlasti, a HDZ sada, čini se, prvi put ima ozbiljniju konkurenciju među hrvatskim strankama (doduše, to je diskutabilno, ali nikad ne reci nikad), pa su očito shvatili da moraju djelovati zajedno kako bi vratili ili osnažili vlastite pozicije.

Pozicije prema EU?

- Bosna i Hercegovina najviše zaostaje u euroatlantskim integracijama, ali svi hrvatski kandidati podržavaju što prije otvaranje pregovora i zaklinju se u "europski put". Borba između hrvatskih kandidata bit će zanimljiva jer se obraćaju s vrlo sličnih političkih pozicija i reflektiraju na isto biračko tijelo. Hrvati su najveći pobornici euroatlantskih integracija u BiH.

Izvor: Jutarnji list