Preliminarni rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini donijeli su scenarij koji oslikava duboke političke paradokse ove zemlje. Darijana Filipović, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), nalazi se pred uvjerljivom pobjedom i ulaskom u Predsjedništvo BiH kao hrvatska članica. 

Prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva na temelju većine obrađenih mjesta, Filipović drži nedostižnu prednost nad Slavenom Kovačevićem (DF) i Zdenkom Lučićem. 

Međutim, njezina vjerojatna pobjeda otvara krupno političko i ustavno pitanje - Filipović će preuzeti funkciju unutar izbornog modela i zakona koji njezina vlastita stranka i ona sama već gotovo dva desetljeća ocjenjuju kao nelegitiman, protuustavan i diskriminatoran prema Hrvatima. 

Godine borbe protiv Komšića

Srž političkog narativa HDZ-a BiH i Dragana Čovića godinama je bila usmjerena na izmjene Izbornog zakona BiH. Stranka konstantno inzistira na načelu "legitimnog predstavljanja", tvrdeći da trenutni sustav u Federaciji BiH – gdje se hrvatski i bošnjački član biraju iz zajedničke izborne jedinice – omogućuje brojnijem bošnjačkom narodu da preglasa Hrvate. 

Taj se argument godinama zorno demonstrirao kroz mandate Željka Komšića, za kojeg je hrvatska politika tvrdila da nema potporu naroda kojeg predstavlja. 

Sada, kada je HDZ-ova kandidatkinja uspjela osigurati prvu poziciju i pobijediti unutar tog istog sustava, otvara se prostor za analitički apsurd. Ako je sustav po kojem se članovi Predsjedništva biraju nelegitiman, s kakvim moralnim i političkim kapitalom u zgradu na Titovoj ulazi kandidatkinja koja je pobijedila po tim istim pravilima? 

Pragmatični trijumf ili ustavna kapitulacija?

Iz perspektive HDZ-a BiH, pobjeda Darijane Filipović neće biti tumačena kao prihvaćanje postojećeg zakona, već kao dokaz političke žilavosti i mobilizacije hrvatskog biračkog tijela koje je, unatoč svim nedostacima sustava, uspjelo iznijeti svog kandidata. Službeni Zagreb, predvođen Andrejem Plenkovićem, već je požurio proglasiti ovaj rezultat "početkom legitimnog predstavljanja", čime se želi poslati poruka da je Filipović prva članica koja doista donosi glas hrvatskog naroda u Sarajevo. 

Ipak, kritičari s druge strane političkog spektra, kao i pro-građanske stranke, u ovome vide jasan dokaz da je Izborni zakon i dosad omogućavao pobjedu hrvatskog kandidata s dominantnom potporom unutar vlastitog naroda, pod uvjetom da se ponudi umjerena kampanja i kvalitetna mobilizacija, čime se slabi dugogodišnji argument HDZ-a o potpunoj obespravljenosti.

Kako vladati iz "osporavane" fotelje?

Darijana Filipović je već najavila svoje prve poteze, uključujući ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru i rebalans u diplomatsko-konzularnoj mreži. No, njezin najveći izazov neće biti tehničke naravi. Filipović će morati balansirati između dvije vatre. S jedne strane, ona postaje dio državnog vrha institucije čiji ustavni i zakonski okvir njezina stranka želi radikalno izmijeniti kroz nove pregovore o Izbornom zakonu. 

S druge strane, njezina pobjeda daje HDZ-u izniman institucionalni alat. Ulaskom u Predsjedništvo, HDZ BiH dobiva izravnu moć kod imenovanja predsjedatelja Vijeća ministara i vođenja vanjske politike, što će stranci dati golemu prednost u predstojećim koalicijskim križaljkama na državnoj razini.

Bosna i Hercegovina tako večeras svjedoči situaciji u kojoj Darijana Filipović ulazi u povijest kao prva dužnosnica HDZ-a u Predsjedništvu nakon dugo godina, ali i kao liderica koja će legitimitet crpiti iz naroda, dok će joj zakonski legalitet davati sustav protiv kojeg se njezina politika bori. 

D. L.