Urbanistički kaos se direktno održava i na kvalitetu zraka i nedostatak parking prostora, sužavanje trotoara na ulicama.

Banja Luka gubi bitku s investitorskim urbanizmom, zajednička je ocjena sudionika javne debate, “Urbanizam po mjeri građana ili privatnih interesa” koja je održana u srijedu.

Debatu su zajednički organizirali Transparency International, Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BIH i Udruženje građana “Zašto ne”, a okupila je predstavnike Grada Banjaluka, Centra za životnu sredinu, kao i aktiviste koji se bave pitanjem zaštite zelenih površina i javnog prostora.

 Tokom debate, najviše se govorilo o pretjeranoj gradnji kolektivnih stambenih prostora bez Urbanističkog plana, o čestim izmjenama regulacijskih prostora i nedovoljnoj transparentnosti cijelog procesa. Sudionici debate, kao i brojna publika najviše zamjerki su dali na rad Gradske uprave Banjaluka i Skupštine grada.

 -Da bi se preokrenula ova situacija, potrebna je odgovornost struke. Oni su ti koji su zakazali prilikom izrade planova i sve više su zakazali u borbi za posao, za investiture. Volio bih da se više uključe arhitektonska struka i Arhitektonski fakultet, izjavio je tokom debate Vuk VIšekruna, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Gradske uprave Banjaluka.

 Kako je rekao, iz njegovog kuta je nebitno tko će biti odgovorna osoba u Odjeljenju kojim on trenutno rukovodi i da će teško doći do situacije da na tom mjestu sjedi vizionar koji će znati kako je potrebno raditi u procesu urbanog planiranja. Napominje da do sada nije čuo mnogo primjedbi koje su stručne osobe davale kada je riječ o izgradnji Banjaluke, a njegove diskusije su izazvale brojna negodovanja okupljenih građana.

Urbanistički plan iz 1975.

O navodima da se u Banjaluci grade brojne zgrade i mijenjaju regulacijski planovi bez Urbanističkog plana, Višekruna kaže da to nisu točne informacije jer je Urbanistički plan koji je donesen 1975. još uvijek važeći i da je osnov za usvajanje nižih planskih dokumenata.

-Zašto nemamo novi Urbanistički plan? Procedura je u toku, odluka o njegovom donošenju je bila još 2013. godine. Ugovor s izvođačem je potpisan tek 2019., šest godina od donošenja odluke. Nacrt plana na javni uvid je bio izložen u rujnu 2021. Sad trenutno nakon uvida, stiglo je preko 300 primjedbi, održana je javna rasprava, a sada je na nositelju plana da na sve te primjedbe dostavi odgovore, da bi znali kojom dinamikom da ide. Ništa u ovom trenutku nije do nas, zaključio je Višekruna i optužio Skupštinu grada za neažurnost po ovom pitanju.

 Poziv na debatu poslan je i Ljubi Ninkoviću, predsjedniku Skupštine Grada, međutim, on nije došao. Odbornik liste za Pravdu i red Igor Mandić kaže da mu je žao zbog toga jer bi bilo dobro čuti odgovore i objašnjenja za kritike koje predstavnici Gradske uprave šalju na račun Skupštine.

 -Činjenice su da se na gotovo svim sjednicama Skupštine grada donose prijedlozi izmjena regulacijskih planova. Ja principijelno glasam protiv svih izmjena regulacijskih planova jer urbanistički kaos u Banjaluci i ono što dobijamo tim izmjenama, samo produbljuje kaos koji već imamo, izjavio je Mandić.

Kaos

Kako je rekao, urbanistički kaos se direktno održava i na kvalitetu zraka i nedostatak parking prostora, sužavanje trotoara na ulicama.

 -Nekome očigledno odgovara ovaj kaos i zato se tako parcijalno mijenjaju regulacijski planovi. To na kraju ispadne nefunkcionalno i estetski loše. Moram naglasiti da svaka izmjena regulacijskog plana produžava rok donošenja Urbanističkog plana jer sve te nove izmjene treba da se uvrste u novi urbanistički plan, napominje Mandić.

 Zbog toga je, naglašava, na jednoj od sjednica glasao za inicijativu koju su uputili predstavnici neformalne grupe “Za plan”, da se stavi moratorij na izmjene regulacijskih planova dok se ne usvoji novi Urbanistički plan i to po mjeri građana.

 Tijana Grujić, članica grupe “Za plan” navodi da su građani Banjaluke svjesni da postoji hiperprodukcija regulacijskih planova. Ona je demantirala navode Vuka Višekrune da se trenutno gradi po starom Urbanističkom planu, navodeći nekoliko primjera gdje su zaustavljene procedure nakon žalbi građana.

 -Mi smo podnijeli više od 30 zahtjeva Inspektoratu Republike Srpske da utvrdi usuglašenost regulacijskih planova s Urbanističkim planom pošto nadležno odjeljenje u gradskoj administraciji tvrdi da je u suglasnosti s planom koji je trajao do 1990 godine. Mi još uvijek odgovora nemamo, izjavila je Grujićeva.

 Nema novog plana

Kako je navela, postoje informacije da novi Urbanistički plan neće nikada biti donošen, kao i da trenutni Prostorni plan za Grad Banjaluku ističe 2030. Slično misli i odvjetnik Aleksandar Jokić, koji ističe da je na sceni potpuno bezakonje.

 -Potvrdu imamo kroz nekoliko odluka Inspektorata, koji je onda shvatio da time otvara Pandorinu kutiju i potom više nemamo nijednu odluku ni po jednoj našoj inicijativi za pokretanje inspekcijskog nadzora. U ladici stoji 36 takvih slučajeva već više od pola godine, izjavio je Jokić.

 Kako navodi, svima je jasno da su te izmjene u potpunoj suprotnosti s važećim dokumentima, kao i da su sve prijave potkrijepili nalazima stručnjaka.

 -Mi smo sve to argumentirano dostavili Inspektoratu kojem su ruke bile toliko vezano, da su odlučili i da zavežu usta, dodaje Jokić uz napomenu da su podnesene i krivične prijave, kao i inicijativu za ocjenu Ustavnosti osporavanih akata.

Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu smatra da je očigledno da je društvo zaglavljeno u tranziciji u kojoj je prva kumulacija kapitala utiče na donositelje odluka, odnosno da ljudi koji imaju novac diktiraju i pitanje urbanizma u Banjaluci.

-Ono što se dešava govori o kontinuitetu upravljanja javnim prostorom. Tema je investitorski urbanizam ili želje građana. Ja sam bio na desetinama javnih rasprava na Kojima Gradska uprava i predstavnici gradskih vlasti i partija su branili interese investitora, kaže Dakić.

Kako je rekao, nijednom nije zabilježio da nakon javljanja građana i slanja dopisa, predstavnici nadležnih odjeljenja ili gradonačelnik odluči u korist građana.

 -Mi moramo početi koristiti potpuno druge metode koje nisu pravne, odnosno izaći iz okvira koji su nam elite zadale, naveo je Dakić.

 Komunalna javna infrastruktura u Banjaluci, prema njegovim riječima, bez obzira na brojne građevinske projekte je sve lošija, od kanalizacijske mreže, vodovodne mreže, trotoara, piše Detektor.