Udruženje konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine organiziralo je u Sarajevu 14. Kongres o prometnoj infrastrukturi i prometu – željeznice, stručni skup koji je okupio istraživače, operatere, upravitelje infrastrukture, predstavnike institucija i proizvođače opreme s ciljem razmjene znanja i iskustava za održivi razvoj željezničkog sektora u BiH, regiji i šire.

Na otvaranju je istaknuto da Europska unija posljednje tri desetljeća aktivno jača poziciju željeznica u odnosu na druge vidove transporta, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i izgradnje ekološki prihvatljivog, sigurnog i pametnog prometnog sustava. Europski zeleni plan iz 2019. godine predviđa prelazak na kružnu ekonomiju, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja, pri čemu je sektor transporta posebno važan jer emitiraju 25 posto ukupnih emisija u EU, dok željeznica učestvuje sa svega 0,4 posto. Godina 2021. bila je proglašena Europskom godinom željeznica upravo kako bi se stanovništvo i privreda dodatno potakli na korištenje željeznica kao ekološki prihvatljivog i ekonomičnog rješenja.

Nemamo strateški plan

Ministar prometa i veza BiH Edin Forto, ovom prigodom, poručio je da je ključna prepreka razvoju željeznica nedostatak političke volje.

- Najveći problem željezničke infrastrukture nije tehničke, nego političke prirode. Politika, na svim razinama, jednostavno ne vidi željeznicu kao potencijal. Zato u posljednjih 30 godina nije bilo ulaganja. A ulaganje u pruge dugoročno je najisplativije, kazao je Forto. On je podsjetio da iskustva drugih sektora pokazuju da se, uz promjenu pristupa i spremnost na ulaganje, stvari mogu pomjeriti naprijed.

- I u Sarajevu je prije nekoliko godina izgledalo nezamislivo da ćemo kupovati nove tramvaje i obnavljati mrežu, a danas je to realnost. Slično se može uraditi i sa željeznicom. Ako država uloži, a očekujemo i podršku europskog Plana rasta, željeznica može postati oslonac intermodalnog prometa u kojem će cestovni promet biti komplementaran, a ne dominantan, poručio je Forto.

Predsjednik Udruženja konsultanata inženjera BiH Ešref Gačanin podsjetio je da je revitalizacija željeznica globalni trend.

- Željeznice su bile i ostale kičma kopnenog transporta, iako smo to u našoj regiji zaboravili. EU već 25 godina provodi dokumente koji vode ka obnovi i modernizaciji pruga. Ukoliko želimo ući u EU, moramo primijeniti njihove standarde koji reguliraju sve – od upravljanja, operatera i održavanja do infrastrukture. Naš najveći problem je to što nemamo strateški plan razvoja željeznica u skladu s tim standardima, rekao je Gačanin.

Nemamo zakon o prometu opasnih materija

On je dodao da BiH, osim što nije povezala svoju mrežu s glavnim regionalnim centrima poput Beograda, Zagreba, Budimpešte ili Podgorice, ozbiljno zaostaje za globalnim trendovima.

- Dok EU razvija mreže brzih pruga, a Kina je u zadnjih 20 godina izgradila gotovo 40 tisuća kilometara linija za brzine do 650 kilometara na sat, mi i dalje raspravljamo o osnovnim pitanjima modernizacije, upozorio je Gačanin.

Sličan stav iznio je i profesor Prometnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov, naglašavajući da je najveći problem željeznica u BiH odsustvo modernizacije i odgovarajuće zakonske regulative.

- Nemamo zakon o prometu opasnih materija niti jasne pravilnike, iako željeznica u tom segmentu ima prednost jer uglavnom prolazi van naseljenih područja. Ovu oblast trebalo je urediti prije 20 godina, a mi ni danas nemamo rješenja. Uz to, 50 godina nije bilo ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, a EU direktive o razdvajanju operatera i infrastrukture nikada nismo proveli, kazao je Lindov, koji je govorio na panelu 'Promet opasnih materija željeznicom s aspekta osoba s invaliditetom'. Kao posljedica toga, najveći dio prometa prebačen je na cestovni promet, dok željeznice stagniraju i infrastrukturno i organizacijski.

- Naša infrastruktura je nepovezana, imamo više operatera, ali bez jasno definiranih uloga. Da smo ranije razdvojili operatere od infrastrukture, danas bi gospodarstvo imalo više koristi od željezničkog prometa, a značajan dio roba već bi bio prebačen s cesta na vlakove, dodao je Lindov.