Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Nema dana kada se u javnosti ne pojavljuju novi dokazi da bh. ekonomija ide u pogrešnom smjeru. Ukoliko znamo da je to dugogodišnji trend, kako su se i ranije domaće vlasti uglavnom bavile same sobom, sasvim je i očekivano da bilo kakav globalni poremećaj itekako negativno utječe na Bosnu i Hercegovinu. 

Tako se dogodilo i izbijanjem nezapamćene inflacije, poremećaja globalnih kretanja zbog brutalne ruske agresije na Ukrajinu, ali i nepredvidivosti carinskih politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.  

Nažalost po sve nas u tom razdoblju na vlasti je brutalno nesposobna sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) koja svojim ekonomskim politika se svojski trudi dodatno pogoršati ionako loše stanje. Pa tako od samog početka njihovog mandata na sceni su uglavnom mjesečni padovi industrijske proizvodnje, izvoza, stagnacija zaposlenosti, a sada i dramatični padovi zbog odluke o minimalnoj plaći, a posljednjih mjeseci imamo i pad prometa u trgovinama na malo, na što je svakako utjecaja i odluka o neradnoj nedjelji. 

Stanje u BiH

Ukoliko sve to znamo onda je jasno zbog čega nam se iz ciklusa u ciklus smanjuju u prognoze rasta ekonomije. 

Tako je i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH za 2025. godinu  na 2,5 posto, što je pad za 0,3 postotna poena u usporedbi s posljednjom projekcijom iz veljače.

EBRD je također smanjio projekciju rasta BiH za 2026. za 0,3 postotna poena na 2,7 posto, navodi banka u objavi o regionalnim ekonomskim izgledima za 2025.

Prognoze rasta za 2025. i 2026. smanjene su zbog 'očekivanog učinka novih američkih uvoznih carina, kao i jačanja domaćih političkih napetosti koje negativno utIču na izglede za prijeko potrebne reforme i privatna ulaganja', priopćio je EBRD.

Isto tako, prema preliminarnim podacima EBRD-a, prošle godini naša ekonomija je porasla za 2,5 posto. 

- Neto izvoz dao je negativan doprinos rastu zbog naglog porasta uvoza i pada izvoza, pod utjecajem slabe vanjske potražnje, što se također odrazilo na pad industrijske proizvodnje, navode iz EBRD.

'Vremena neizvjesnosti'

Nova prognoza EBRD simbolično naslovljena 'Vremena neizvjesnosti', kako je navedeno, dolazi uslijed eskalacije trgovinskih tenzija, uključujući najnovije uvođenje carina i širu neizvjesnost u globalnoj ekonomskoj politici.

Kako se navodi, ove promijene pogađaju lance snabdijevanja i slabe vanjske potražnje, što se odražava na sve slabije izglede za gospodarski rast širom regije. U nekim zemljama, kao što je Srbija, nastavak političkih tenzija, kako je navedeno, može da predstavlja rizik za provođenje neophodnih reformi i utiče na rast.

Glavna ekonomistkinja EBRD Beata Javorčik upozorila je da produžena neizvjesnost nosi visoku ekonomsku cijenu i da je neophodno smanjenje tenzija putem konstruktivnog dijaloga među ključnim akterima. Dodatni izazov predstavljaju posljedice američkih tarifa uvedenih do polovine travnja, koje uključuju carine od 25 posto na čelik, aluminij i automobile, kao i opće povećanje uvozne stope na 10 posto za širi spektar proizvoda. Analiza pokazuje da bi prosječna efektivna američka carinska tarifa za uvoz iz EBRD regije mogla skočiti sa 1,8 posto u 2024. na 10,5 posto u 2025, što će imati izravan negativan efekt na BDP, naročito u Slovačkoj (-0,8 posto) i Mađarskoj (-0,4 posto).

Inflacija u regijama EBRD se usprkos slaboj vanjskoj poitražnji ponovo ubrzava i porasla je sa 5,3 posto u rujnu 2024. na 6,1 posto u veljači ove godine, pretežno zbog snažne domaće tražnje i labave fiskalne politike.

Prosječan javni dug u zemljama EBRD trebalo bi da ostane stabilan na oko 52 posto BDP-a u naredne četiri godine, pod uvjetom da vlade sprovedu stroge mjere štednje.

Rastuće geopolitičke tenzije također su potakle veće vojne izdatke, a analize pokazuju da bi rast potražnje za oružjem i vojnom opremom mogao da poveća BDP u Slovačkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj za jedan do 1,5 posto.

Ekonomski izgledi za regiju su opterećeni trgovinskim tenzijama, inflatornim pritiscima i političkom neizvjesnošću, a održiv oporavak zahtijevat će pažljivo balansiranje fiskalne i trgovinske politike, dodaje se u izvješću EBRD-a.

A najveće korekcije prema dole zabilježene su na zapadnom Balkanu, središnjoj Europi i u baltičkim državama. U EBRD-ovoj regiji zapadnog Balkana, koja uključuje našu zemlju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Srbiju, očekuje se da će rast BDP-a u 2025. usporiti na 3,2 posto ove godine, sa 3,6 posto u 2024.