U ponedjeljak je u Mostaru zasjedalo Predsjedništvo HDZ-a BiH a na sjednici su, kako je nakon sjednice naveo predsjednik Dragan Čović, razmatrane pripreme za ovogodišnje Opće izbore te je Darijana Filipović, šefica Izbornog stožera stranke, članove upoznala sa svim aktivnostima. Čović je dodao da ciljeve definirane na prethodnim sjednicama treba pretočiti u strategiju koja će rezultirati apsolutnom pobjedom na izborima. Dodao je da su pozvali sve aktere u BiH, uključujući političke stranke, razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH, a što je definirao kao glavni cilj HDZ-a BiH. 

- Uputili smo sve naše prijatelje aktivno se uključiti u komunikaciji sa svim političkim subjektima iz sva tri naroda da u malo normalnijem političkom ozračju rješavamo pitanja koja treba riješiti, poput izmjena Izbornog zakona, rekao je predsjednik HDZ-a BiH i dodao da je ta stranka usvojila izmjene nekoliko pravilnika da bi se uskladila, ali i 'izbjegla kažnjavanje' od institucija koje prate rad stranaka. U kontekstu izbora, najavio je da će HDZ BiH, najvjerojatnije na narednoj sjednici u ožujku, otkriti ime svog kandidata za Predsjedništvo BiH.

Legitimno predstavljanje 

Odgovarajući na novinarsko pitanje o pozivima lobista Republike Srpske u SAD-u i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Mike Flynna da se 'redefinira Dayton', Čović je rekao da je apsolutno vrijeme za to. 

- Apsolutno je vrijeme za preispitivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, kazao je lider HDZ-a BiH te najavio da će visoko izaslanstvo HDZ-a BiH u narednom razdoblju obilaziti sve adrese, a prvenstveno Bruxelles i Washington, kako bi ukazalo na potrebu izmjene Izbornog zakona BiH, ali i redefiniranja Ustava BiH. - Očekujte u ožujku posjete HDZ-a BiH Bruxellesu kroz instituciju Europske pučke stranke (EPP), ali i da jedno izaslanstvo ode u SAD razgovarati o temama poput izmjena Izbornog zakona BiH, poštivanja Daytonskog sporazuma, mira i stabilnosti, legitimnog predstavljanja i rada na projektima koji bi osigurali takvo stanje, naveo je Čović te ponovio stav da je za nastavak europskog puta BiH potrebno osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i u domovima naroda. 

- Na sastanke u SAD idemo s usuglašenim stavom da treba kratkoročno riješiti pitanje Izbornog zakona, da se prekine preglasavanje Hrvata i praksu da Predsjedništvo BiH ima dva bošnjačka člana. Treba redefinirati i Ustav BiH, a to ne možemo uraditi bez podrške najmoćnijih administracija na svijetu. Njihov stav je da je izvor kriza u BiH upravo to. Jasno je da to sami ne možemo uraditi, jer način na koji se danas djeluje u Parlamentu, bez podrške najvećih administracija u svijetu, čini to gotovo nemogućim, naveo je predsjednik HDZ-a BiH. Nadalje je naveo da ne znam iz kojih je razloga netko medijima pustio rezoluciju Europskog vijeća za 2024. 

- Napravila je određene zabune - svi su ju listali, a nitko nije gledao dolje da piše '2024. godina'. Rezolucija koja je objavljena u cijelosti, sa svojim zaključcima, upravo ukazuje na potrebu onog o čemu mi već dugo govorimo: da BiH, kako bi otvorila svoja vrata ka EU, mora redefinirati određene stvari, mora osigurati zaštitu prava i legitiman izbor članova Predsjedništva BiH i domova naroda, tj. legitimne predstavnike konstitutivnih naroda. Mnogo drugih stvari može se iščitati iz te Rezolucije, istaknuo je Čović.

O američkim projektima

U osvrtu na projekt Južne plinske interkonekcije, Čović je ukazao da su se stvari promijenile i da se danas o tom projektu precizno razgovara o firmama iz SAD-a. 

- Činjenica je da će Južna interkonekcija ići dinamičnije i da će Vlada FBiH morati izraditi novi zakon iz kojeg će biti izbačen BH Gas. Činjenica je i da će u naredna 2-3 mjeseca BiH i Hrvatska potpisati sporazum o ovom projektu, ustvrdio je Čović te napomenuo da je jedna firma iz SAD-a izrazila želju realizirati projekt plinifikacije širi od Južne interkonekcije, te da je ponuđena izgradnja tri plinske centrale: u Mostaru, Kaknju i Tuzli. Prema njegovim riječima, ta se firma ne želi baviti samo plinifikacijom, već energijom u cjelini, te drugim projektima. Ponudili su i uzeti pod koncesiju zračne luke u Sarajevu i Mostaru. Mi smo odmah ponudili razgovore o onoj u Mostaru, a koja je u vlasništvu Grada Mostara. Ti razgovori su već počeli. Pružili smo podršku Vladi FBiH, koja je vlasnik zračne luke u Sarajevu. To je put koji daje novu dimenziju pogleda američke administracije prema BiH, smatra Čović koji je napomenuo i da, gdje dođe američki kapital, tu dolazi i zaštita te da zbog takvih projekata nikome u BiH neće na pamet pasti neke igre.