Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Izgledno je kako nove vladajuće većine sa strankama oporbe iz Republike Srpske neće biti te da će ovaj politički 'status quo' potrajati sve do općih izbora u listopadu sljedeće godine. 

Već je zaiskrilo na relaciji HDZ-a BiH i oporbene trojke iz RS-a (SDS-PDP-Lista za pravdu i red) koja je trebala zamijeniti dugogodišnjeg HDZ-ovog partnera SNDS Milorada Dodika. 

Ali dok se javnost i dalje nastoji zabaviti dobro poznatim "igricama" koje skreću pozornost na ključna pitanja poboljšanja života bh građana, ekonomije, socijalnih prava itd., svakim danom 'konto' poreznih obveznika opterećuje se s dodatnih 18.000 KM koliko iznose kamate na neplaćenu arbitražnu presudu u slučaju Viaduct, tešku 110 milijuna KM, gdje je tužena država BiH, a za istu odgovornost rukovodstvo iz RS-a. Iako je do izbora sljedeće godine daleko, jasno je kako izborna kampanja već počinje.

Čović pred odlukom

Sve češće padaju međusobno optuživanje kako nijedna strana nije ispunila dogovoreno sa sastanka na Kupresu iz ožujka, a oporba iz RS-a ne štedi Čovića, a isplivavaju i prijetnje. To na ruku ide Čoviću kao opravdanje za zadržavanje dugogodišnjeg saveznika Dodika jer bi, u suprotnom, zasigurno imao prijepore na "dva fronta" - prema aktualnoj partnerskoj Trojci (SDP-NiP-NS) koja je sklonija oporbi iz RS-a nego SNSD-u kojeg u cijelosti želi izbaciti iz vlasti. 

Naime, predsjednik HDZ-a BiH pred SDS, PDP i Za pravdu i red, stavio je na stol i izborni zakon, vrlo zahtjevnu temu koju nije 'potezao' u početnim vremenima idile s novim partnerima, Trojkom iz FBiH i Dodikovim SNSD-om. S druge strane, tri oporbene stranke iz RS-a žele što prije ući u vlast iako bi taj mandat trajao tek nešto biše od godinu dana. Nestrpljenje je na vrhuncu te se rade i "početničke greške", unatoč svjesnosti činjenice da će sam Čović vrlo teško raskinuti partnerstvo s Dodikom.

Čović tvrdi kako se oporbena trojka iz RS-a nije držala dogovorenog sa sastanka na Kupresu. Iako ne pojašnjava na što točno misli, ponavlja kako se mora držati riječ i dogovoreno. 

-Moraju biti korektni profesionalci, ja sam im to rekao tada, kad smo sjedili tri sata - dajte ovo što sad kažemo da dosljedno i provedemo, izjavio je Čović.

Očito je kako je Čović sada pred velikim izazovom - zadržati Dodika jer je pritisnut i strankama iz Federacije, a i oporbene stranke iz RS-a pokazale su se kao tvrd orah. Tim više, najavljuju se i problemi u vlastitom korpusu – četiri stranke, HDZ 1990, HNP, HDS i HSS najavile su zajednički izlazak na izbore sljedeće godine i „udaraju s boka“ i vrlo lako može ostati na „brisanom prostoru“. U toj situaciji, jedini siguran i provjeren partner mu je kontroverzni Dodik. 

Međutim, koliko će to „šuplje sito“ držati vodu – s jedne strane zagovarati euroatlantske integracije, a s druge strane imati čvrsto partnerstvo s proruskim Dodikom, pod američkim sankcijama, sankcijama Velike Britanije, Njemačke i Austrije, čovjekom pod centralnom tjeralicom…?

Oporba poručuje Čoviću da se treba odlučiti: Ili europska BiH ili Dodik

-Ako im je stalo do BiH, oni će prihvatiti našu inicijativu i reći će 'Čoviću, je li nećeš ti ovo prihvatiti? Nećeš, odlično. Sad ćemo ti smijeniti prvo Čavaru, pa ćemo ti smijeniti Borjanu Krišto, pa ćemo ti smijeniti Čovića u Domu naroda, pa ti onda idi i iz oporbe pričaj o položaju Hrvat", vrlo izravan, iskren, ali i prijeteći, bio je u svojim izjavama Nebojša Vukanović, predsjednik oporbene stranke Lista za pravdu, osvrćući se i na HDZ-u partnerske stranke Trojke iz Federacije.

Ali, prema svemu sudeći, ova netaktičnost samo na ruku ide Čoviću kojem se daje razlog za opravdanje u odustajanju od potencijalnih, novih partnera.

Prema HDZ-u kritičan je i Milan Miličević, predsjednik SDS-a. Iz ove stranke navode kako podrška HDZ-ovim izmjenama izbornog zakona ne ovise samo od stranaka iz RS-a, već i iz Federacije BiH te su zatečeni Čovićevim komentarima kako se ne drže dogovorenog.

-HDZ sam treba odlučiti je li za ubrzan europski put BiH i deblokadu institucija, kao i usvajanje Izbornog zakona BiH, ili mu je važnije partnerstvo sa SNSD-om. Republika Srpska, siguran sam, više neće biti talac destruktivne politike SNSD-a, a hoće li HDZ, to je njihov izbor, rekao je Miličević. 

Sporazum HDZ-Trojka-SNSD odavno propao   

Međutim, ono što je Čović stavio pred stranke oporbe RS-a kao svojevrsni test novog partnerstva, nije učinio i tijekom potpisivanja partnerstva s Trojkom i SNSD-om.

Naime, podsjetimo kako su Dragan Čović, Milorad Dodik i Nermin Nikšić kao predsjednik koalicije stranaka SDP-NiP-NS, u prosincu 2022. godine u Sarajevu potpisali sporazum 'Smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini BiH za period 2022-2026. godine'. 

Ovaj sporazum ima šest točaka i navodimo ih redoslijedom: 1-Europske integracije; 2-Brzo usvajanje proračuna; 3-Mjere i aktivnosti za ekonomski rast i razvoj te uspostavljanje mehanizma za brzu prohodnost i odobrenje investicijskih projekata; 4-Izborno zakonodavstvo i demokratizacija izbornog procesa; 5-Reforma pravosuđa i 6-Reforma sigurnosno-obavještajnog sustava.

Kao što ja i zamjetno, u ovom sporazumu reforma izbornog zakonodavstva tek je na četvrtom mjestu, a partneri HDZ-Trojka-SNSD, jedino ono što su uistinu uspjeli uraditi je izglasavanje proračuna. Sada, u ovakvoj konstelaciji političkog stanja, očito je kako od ovog sporazuma nema ništa, kao ni od novog partnerstva na državnoj razini sa strankama oporbe iz RS-a.

Vraćanje Ćuluma u SIPA-u

U prilog tome ide i najava povratka Darka Ćuluma na mjesto direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji je, nakon Dodikovog poziva o povlačenju srpskih kadrova iz državnih institucija, u ožujku podnio zahtjev za razrješenje, no isti nije prihvatilo Vijeće ministara BiH. Ćulum bi mogao biti "prva proljetna lasta" i dokaz još jedne kardinalne, političke pogreške Milorada Dodika kada je pozivao Srbe na povratak, pa i "delirijski" prijetio oduzimanjem imovine onima koji se ogluše na njihov poziv.  

Ćulum znači da je Dodik ponovno promijenio mišljenje, ali i potvrdio svoju političku nestabilnost, ishitrenost i sklonost afektivnom djelovanju. Ali i spoznaji kako bi lako mogao biti zamjenjiv, što bi bio i njegov politički i svaki drugi kraj. Podsjetimo kako su nedavno inspektori SIPA-e pokušali uručiti Dodiku uhidbeni nalog u Istočnom Sarajevu, no bili su spriječeni od strane MUP-a RS-a. Dodik bi njegovim vraćanjem povratio kontrolu nad ovog državnom Agencijom.

Je li moguće da Dodik, predsjednik RS-a, kao i Nenad Stevandić predsjednik NSRS-a i Radovan Višković predsjednik Vlade RS ne budu uhićeni zbog neodazivanja pozivima Tužiteljstva BiH na saslušanje zbog osumnjičenosti za protuustavno djelovanje? Je li moguće da SNSD ostane u vlasti unatoč do sada najtežoj političkoj krizi koju je izazvao predsjednik te stranke nakon nepravomoćne presude Suda BiH? Čini se vrlo vjerojatno da jest. Na koncu, zar u BiH nije sve moguće?