Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Izuzev vrlo ležernog 'outfita' člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je u tenisicama od 1.000 KM doputovao u američki grad Dayton povodom obilježavanja 30 godine od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, te veleposlanika u BiH Svena Alkalaja koji ga je dočekao u trenirci dok su američki domaćini, gradonačelnik Daytona Jeffrey J. Mims Jr. i kongresmen Mike Turner iskazali poštovanje prema gostima odjeveni u odijela i kravate, ništa posebno se nije dogodilo. 

Uz malu ispravku, članica Predsjedništva BiH i prva stranačka suradnica Milorada Dodika (SNSD) Željka Cvijanović, pohvalila se kožnom jaknom te, Ray Ban naočalama se fotografirala u stilu 'Top Guna'. Doduše, vrlo lošije izvedbe od proslavljenog glumca Toma Cruisea. 

U isto vrijeme uveseljava, ali i rastužuje kako skoro svaki sličan posjet visokih bh dužnosnika "svijetu" zabilježi slične vijesti, a ne neke nove inicijative ili državničke poteze. I ovaj odlazak u Dayton pokazao je nepromijenjene stavove i nakon 30 godina. Kao što to mnogi često znaju kazati - zacementirane.

Cvijanović oštro napala Schmidta

U svojim govorima članovi Predsjedništva BiH koji su kao gostujući sudjelovali u radu parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Daytonu, koji je jednim dijelom posvećen i 30-godišnjici potpisivanja sporazuma iz 1995. godine, najpoznatijem kao Daytonski mirovni sporazum, samo su ponovno pokazali kritičnost prema drugima i sraman nedostatak samokritičnosti. Govorima su potvrdili stalne prijepore i podjele, pa i kada je riječ o činjenicama koje su rezultirale potpisivanjem sporazuma koji je okončao krvavi rat. Različito viđenje povijesti prati i njihovo različito viđenje aktualne političke krize u BiH koje su predstavili u svojim govorima članicama NATO-a.

U govorima koje su održali na svečanoj večeri koja je tim povodom organizirana u nedjelju, sadašnja predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i član Predsjedništva Željko Komšić o uzrocima krize su govorili kao da dolaze iz različitih država, ovom rečenicom komentira govore Komšića i Cvijanović hrvatska agencija HINA.

Cvijanović je ovaj istup iskoristila kako bi se obrušila na cjelokupan dosadašnji angažman međunarodne zajednice u BiH a posebice na sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Njena je ocjena kako je u proteklih 30 godina BiH tretirana kao "radikalni projekat izgradnje države" a da je taj eksperimentalni pristup vodio zemlju iz jedne krize u drugu jer su gotovo sve strane intervencije izvršene bez pregovora.

Posebno je bila ljuta na Schmidta kojega je zbog izmjena kaznenog zakona po kojima je osuđen čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik nazvala "neimenovanim birokratom". Cvijanović, koja je kao i Dodik pod američkim sankcijama, u govoru se pokušala dodvoriti Trumpovoj administraciji uz tvrdnju kako je ono što ona promovira protivno modelu izgradnje države kakav je bio na pozornici u protekla tri desetljeća.

- Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći spasiti demokraciju u BiH, kazala je Cvijanović. Zaključila je kako je mir bio moguć 1995. godine "jer su sve strane bile uvažene i saslušane" pa mir 2025. godine zahtijeva isti pristup no pri tom je ignorirala činjenicu da je Slobodan Milošević na Daytonski sporazum pristao tek nakon što je njegova vojna sila 'de facto' poražena nakon zračnih udara NATO-a na vojsku bosanskih Srba kojima su stvorene pretpostavke za oslobodilačke operacije Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH.

Komšić presudama suda u Strasbourgu, Bećirović s Rutteom o prijetnjama miru iz RS-a 

Željko Komšić u Daytonu je održao potpuno drugačiji i znatno kraći govor u kojemu je istaknuo kako je došlo vrijeme postaviti pitanje može li se sada krenuti dalje od Daytonskog sporazuma. Pojasnio je kako pri tom misli prije svega na pitanje ljudskih prava odnosno vladavinu prava.

"Sigurno je kako DPA možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH a indirektno i u cijeloj regiji. S distance od 30 godina, mislim da možemo ispravno ocijeniti pozitivne domete DPA. Ali isto tako imamo pravo postaviti sebi pitanje je li došlo vrijeme krenuti dalje. Znam da je to teško pitanje puno dvojbi. Ali zbog budućnosti ga moramo sebi postaviti i pokušati naći iskren i za budućnost koristan odgovor. Je li ustavni okvir dat u DPA dovoljan da zemlja ide naprijed. Da ne bi bilo sumnje, ja pod ovim ne mislim na otvaranje pitanja oko administrativnog uređenja zemlje, jer znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor. Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava, a sa njim usko povezano je i pitanje vladavine prava", rekao je Komšić.

Komšić je rekao kako je činjenica, a koja je višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, da BiH diskriminira svoje građane na identitetskim pitanjima i krši ljudska prava svojih ljudi.

"Prihvatljiv odgovor na pitanje zašto je to tako, ne postoji. Prosta i logična istina je da ispravljanje te nepravde prema svojim građanima sigurno neće uništiti niti razoriti Daytonski ustav i ustavnu i administrativnu strukturu BiH kako je regulirano DPA. Iz tog razloga i naglašavam potrebu da se hitno radi na ispravljanju te nepravde prema građanima BiH, jer to uvjet bez kojeg nema daljnjeg napretka BiH. Bojim se da bez rješavanja tog pitanja ostajemo trajno okrenuti prošlosti i različitim tumačenjima iste, bez snage i kapaciteta da tu prošlost ostavimo iza sebe i okrenemo se budućnosti", poručio je. 

Treći član Predsjedništva BiH Denis Bećirović odvojeno je u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom inzistirao na tezi da je došlo do eskalacije napada na ustavni poredak BiH od strane vlasti entiteta RS. Kako je priopćeno iz njegovog Ureda, Bećirović je posebno upozorio na opasne prijetnje oružanom silom državnim agencijama. On je u razgovoru s Rutteom naglasio kako je to prijetnja miru u cijeloj regiji.

Plenković: Hrvatska je stajala i stoji uz BiH, zapadni Balkan ključan za dugotrajan mir u Europi

Hrvatski premijer Andrej Plenković također je govorio tijekom rada parlamentarne skupštine NATO-a, odnosno, tijekom prijema 'Obnovljeni fokus na mir i napredak na Balkanu'. Naglasio je kako je zapadni Balkan ključan za dugotrajan mir u Europi i snagu NATO saveza, uz naglasak kako Hrvatska podržava euroatlantski put BiH.

Osvrćući se na 30-tu godišnjicu od potpisivanja daytonskog sporazuma, Plenković je kazao: "Unatoč činjenici što je prošlo 30 godina, sjećanje na brutalan rat, ljudske patnje i razaranje, a naročito u BiH, i dalje je živo. Hrvatska, kao jedna od potpisnica Sporazuma, ponosna je na konstruktivnu i krucijalnu ulogu koju je imala u okončanju tog rata. A stajala je uz BiH u njenim najmračnijim trenucima, pružajući sklonište za izbjeglice, održavajući humanitarne koridore otvorenima i konačno, izvođenjem odlučujućih vojnih operacija koje su pripremile put prema miru, rekao je Plenković, istaknuvši kako se ta solidarnost i danas nastavlja.

U tom kontekstu podsjetio je kako je Hrvatska i dalje jedan od najpouzdanijih partnera BiH te da podržava njen euroatlantski put i zagovara reforme, dijalog i jednaka prava za sve njene konstitutivne narode.

Međutim, on je naglasio je kako "prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je", kako je kazao, "BiH i njihova domovina, koju su branili, izgradili i doprinijeli njenoj budućnosti".

"Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes osigurati da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije. Hrvatska nastavlja zagovarati uključiv dijalog i kompromis unutar BiH kako bi ona mogla potpuno ostvariti svoj potencijal kao "stabilna, demokratska i napredna država. I kao i 1990-ih, ponudit ćemo tu istu podršku drugim zemljama u jugoistočnoj Europi na njihovom putu prema stabilnosti, napretku i integraciji u transatlantsku zajednicu", poručio je hrvatski premijer.