Prosvjedi u Albaniji protiv izgradnje luksuznog odmarališta, projekta koji podržava Jared Kushner, zet Donalda Trumpa, sve su masovniji nakon što su protivnici odbili ponudu premijera Edija Rame za razgovor o rješenjima. Organizacije za zaštitu prirode tvrde da su radovi već započeli u zaštićenom obalnom području, dok premijer ustraje na tome da će projekt donijeti nova radna mjesta i prijeko potrebne investicije.

Prosvjedi i odbijanje pregovora
Tisuće ljudi izašle su jučer, treći dan zaredom, na ulice Tirane, a neki od njih mahali su gumenim plamencima, aludirajući na strah od ekološke štete uslijed sve glasnijih poziva na zaustavljanje projekta. Prosvjedi su najavljeni i na jugu zemlje, gdje su nedavno započeli pripremni radovi na kompleksu vrijednom 1.6 milijardi dolara, i to na području koje se dugo smatralo jednim od ekološki najosjetljivijih na Mediteranu.

"Cijeli je proces od početka do kraja bio potpuno netransparentan. Nije bilo nikakve javne rasprave ni uvida u dokumentaciju o dozvolama. Zato sada poručujemo: ako uklone buldožere, sruše ogradu i vrate stanište u prvobitno stanje, tek tada možemo razgovarati", izjavio je Aleksandr Trajce, izvršni direktor vodeće albanske organizacije za zaštitu prirode, PPNEA.

Premijer Edi Rama, koji brani projekt kao prekretnicu na putu te male balkanske zemlje od nekadašnje staljinističke države do luksuzne turističke destinacije, predložio je u utorak sastanak s prosvjednicima kako bi se riješio spor. Međutim, socijalistički čelnik ostao je čvrst u svom stavu, poručivši: "Dok sam ja ovdje, nema apsolutno nikakve šanse da se investicija zaustavi."

Ugrožena priroda i sumnje u zakonitost
Kao najstarija albanska ekološka udruga, PPNEA je upozorila javnost da je regija jedinstvene bioraznolikosti i kulturne baštine u opasnosti od uništenja. Početkom godine, Ivanka Trump nenajavljeno je posjetila zemlju s timom arhitekata, obilazeći lokaciju predviđenu za gradnju od strane investicijske tvrtke njezina supruga, Affinity Partners.

Odmaralište bi se trebalo prostirati na području koje obuhvaća nenaseljeni otok Sazan, jedini albanski otok, ali i močvare te obalna staništa unutar morskog nacionalnog parka koji ga okružuje. Prema podacima organizacije BirdLife International, te su vode jedno od posljednjih utočišta sredozemne medvjedice, a područje je i dom za više od 200 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene, uključujući plamence i dalmatinske pelikane.

Veliki dijelovi zaštićenog obalnog krajolika sjeverno od sela Zvërnec, između lagune Narta i mora, također su predviđeni za gradnju. "Nikad nismo svjedočili nečemu ovakvom u zaštićenim područjima Albanije. Ovo nije samo potez bez presedana, ovo je potpuni slom vladavine prava. Bez ikakvog obzira prema društvu, bez ekoloških procjena, bez ugovornih dozvola - samo su stigli buldožeri", rekao je Trajce.

 
Bijes mještana i istraga tužiteljstva
Uzbuna je, kaže, prerasla u otvoreni bijes javnosti kada su radnici počeli postavljati ogradu s betonskim postoljem i bodljikavom žicom oko lokacije blizu Zvërneca, angažirali privatnu zaštitarsku tvrtku, a teški strojevi počeli uništavati drevne dine i šume mediteranskog bora kako bi probili pristupne ceste.

"Tada su se mještani zaista razbjesnili. Ljudi koji ondje posjeduju ili obrađuju zemlju odjednom joj više nisu mogli prići. Stvar je prerasla ekološko pitanje. Sada je to pitanje svih građana. Puno je šire od toga", istaknuo je Trajce. Ovog tjedna, albansko posebno tužiteljstvo za borbu protiv korupcije, SPAK, objavilo je da je pokrenulo istragu o kontroverznim zakonskim izmjenama usvojenim 2024. godine, a koje se odnose na zaštićena područja.

Stajališta investitora i vlade
Investitori tvrde da će projekt razvijati odgovorno. "Naš fokus ostaje na odgovornom upravljanju, poboljšanju okoliša, otvaranju radnih mjesta i stvaranju dugoročne vrijednosti za lokalne zajednice. Poštujemo javne i institucionalne procese koji su u tijeku", rekao je Asher Abehsera, predsjednik tvrtke Sazan Real Estate Development LLC, koja razvija planove u partnerstvu s Kushnerovom tvrtkom.

Rama, koji je prošle godine osvojio četvrti mandat obećavajući ulazak Albanije u EU do 2030. i koji nastoji privući investicije u zemlju koja je i dalje među najsiromašnijima u Europi, također negira da će projekt ugroziti netaknutu obalu.

On je 1. lipnja u albanskom parlamentu izjavio da su pregovori još u tijeku i da konačni prijedlog tek treba biti dogovoren. U izjavi od srijede poručio je kako je "vrlo važno da ostanemo gostoljubivi i pošteni te da ni pod kojim uvjetima ne dobijemo stigmu zemlje u kojoj se investitori susreću s neprijateljstvom".

Širi kontekst projekta
U ranijem intervjuu za Guardian, prije nego što je projekt prvotno odobren, Rama je otkrio da Kushnerovo zanimanje za Albaniju datira godinama unatrag, "još iz vremena kad Trump nije bio ni blizu tome da postane američki predsjednik, a činilo se da je bliži zatvoru nego Bijeloj kući". "To nije imalo veze s Trumpom, nego s Jaredom kao američkim investitorom koji ima veliki projekt", rekao je tada Rama.

Nakon gotovo 50 godina izolacije pod željeznom vlašću režima koji je zabranjivao putovanja, Albanija je postala sve popularnija destinacija, privlačna posjetiteljima svojom prirodnom ljepotom i pristupačnošću. Za pristaše, Ramina inicijativa za privlačenje vrhunskih investitora nužna je ako zemlja želi izbjeći zamke masovnog turizma. No za protivnike, ova je kontroverza samo dolila ulje na vatru rastućeg nezadovoljstva vladom.

"Bijes nije toliko usmjeren na Kushnera ili Ivanku Trump, koliko na vladu i način na koji je vodila cijeli proces", zaključio je Trajce. Tvrtka Affinity Partners zamoljena je za komentar, piše index.