PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump pokušao je odvojiti Grenland od Danske, što predstavlja globalne opasnosti jer rastući sigurnosni izazovi ugrožavaju svjetski poredak, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u intervjuu za Newsweek.

Vođa jedne od manjih europskih zemalja, Mette Frederiksen, našla se u neočekivanom sukobu s najmoćnijim svjetskim predsjednikom oko ogromnog arktičkog otoka, za koji kaže da mora sam odlučiti o svojoj sudbini. Ranije ovog mjeseca Trump je izjavio da ne isključuje upotrebu sile za stjecanje Grenlanda, tvrdeći da je to ključno za sigurnost SAD-a i svijeta, prenosi Index.

"Pokušala sam deeskalirati situaciju jer u ovom svijetu, s vrlo agresivnom Rusijom, s bližom suradnjom između Irana, Sjeverne Koreje i Rusije, uz pomoć Kine, učinit ću sve što mogu kako bih osigurala da ništa ne krene po zlu između saveznika i dobrih prijatelja i partnera. Ali u isto vrijeme moramo se držati najvažnijih vrijednosti i principa", rekla je Frederiksen u ekskluzivnom intervjuu u svom uredu u palači Christiansborg u Kopenhagenu.

Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, članice NATO-a. Iako su ankete u siječnju pokazale da velika većina Grenlanđana želi neovisnost od Danske, još više njih bilo je protiv pridruživanja Sjedinjenim Američkim Državama.

NATO je u pitanju
"Prilično sam sigurna da postoji veliki interes u SAD-u, posebno od predsjednika, kada je riječ o Grenlandu. Također slušam kada službenici i predstavnici vlade kažu da 'naravno, nećemo ništa učiniti silom'," rekla je.

"Moramo vjerovati u to. Jer situacija u kojoj jedan saveznik napada drugog saveznika bila bi vrlo, vrlo pogrešna i ugrozila bi ne samo odnos s Kraljevinom Danskom već i transatlantski odnos, što bi, mislim, bilo vrlo opasno za sve nas."

Danska je spremna pomoći u jačanju sigurnosti Grenlanda i Arktika u suradnji s NATO saveznikom, ali ne može prihvatiti princip da velike države preuzimaju druge dijelove svijeta ili teritorij druge zemlje.

"Nije riječ samo o Danskoj i Grenlandu i Kraljevini Danskoj. Ne možemo se složiti sa SAD-om po tom pitanju jer bi time podrivali svjetski poredak koji smo gradili od Drugog svjetskog rata."

Sukob oko Grenlanda šokirao je Frederiksen, 47-godišnju socijaldemokratkinju koja je premijerka od 2019. i odrasla je u doba zahvalnosti prema SAD-u za pomoć Europi u Drugom svjetskom ratu i ulozi koju je odigrala u NATO sigurnosnom savezu.

Frederiksen je pažljivo birala riječi, navodi Newsweek. "Kada si pravi vjerovnik transatlantskog saveza, i usput, uvijek bio vrlo dobar saveznik SAD-u, bilo je prilično iznenađujuće slušati riječi koje dolaze iz SAD-a", rekla je.

Trgovinski ratovi
Carine koje je Trump nametnuo Europi u pokušaju da ispravi trgovinske neravnoteže bile su još jedan izvor napetosti. Kao članica Europske unije, Danska ne vodi zasebne trgovinske pregovore sa SAD-om.

"Mislim da će trgovinski rat biti problem, ne samo za Europu već za sve, i zato činimo sve da ga izbjegnemo", rekla je Frederiksen. "Ono što pokušavam reći našim američkim prijateljima i kolegama jest da postoji toliko mnogo globalnih izazova. Trenutno stvari idu u pogrešnom smjeru."

Vrijeme je za naoružavanje Europe, rekla je Frederiksen: ne zato što SAD-u ne treba vjerovati, već zato što Europa nije dovoljno učinila da se obrani - što potvrđuju i dužnosnici Trumpove administracije koji kažu da je Europa financirala svoje socijalne države dok su američki porezni obveznici plaćali njezin sigurnosni kišobran.

"Bila je pogreška što smo nakon kraja Hladnog rata smanjili vojne proračune u velikom dijelu Europe. To je bila pogreška i možda je jedna od najvažnijih stvari sada dogovoriti se da se to nikada više neće dogoditi", rekla je.

"Moramo biti sposobni braniti se, odvraćati Rusiju, i ne mislim da je fer tražiti od nekoga drugog da dođe i brani tebe ako ti sam nisi spreman to učiniti."

Rat u Ukrajini
U odnosu na svoju ekonomsku snagu, Danska je jedan od najvećih financijskih podržavatelja Ukrajine od ruske invazije 2022. Frederiksen je rekla da bi bilo "katastrofa" da Rusija pobijedi u ratu.

Ako bi europske zemlje zbog napetosti u odnosima sa SAD-om krenule prema Kini, to bi bio "pogrešan odgovor", rekla je.

"Odgovor je izgradnja jake Europe i jake Europe koja je otvorena i sposobna raditi, naravno, globalno, s različitim partnerima, uključujući Kinu", rekla je. "Donijeti strateški izbor sada, manje SAD-a, više Kine, mislim da nije pravi put naprijed."

Imigracija
Jedno područje na kojem bi Frederiksen i Trump mogli imati zajednički stav jest imigracija. Danska je usvojila jednu od najstrožih azilantskih politika u Europi uz široku političku podršku, suočena s velikim priljevom ljudi s Bliskog istoka i Afrike, od kojih neki imaju radikalne islamističke ideologije.

Dok je ograničila priljev imigranata, Danska sada ima izazov deportacije migranata koji su počinili kaznena djela. U tome se sukobila s presudama Europskog suda za ljudska prava temeljenim na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Izazov sudu za imigraciju
"Sud, naravno, ima pravo biti sud, ali ne i aktivist ili donositelj odluka. Mislim da se ravnoteža pomaknula pa moramo imati političku, a time i demokratsku kontrolu nad zakonodavstvom", rekla je.

"Europa ne može primiti sve, i možda je najvažnije sada da budemo sigurni da možemo opet ukloniti ljude ako se ne ponašaju dobro. Nije ljudsko pravo ući u Dansku, počiniti silovanje i ostati."

Zajedno sa svojom talijanskom kolegicom Giorgiom Meloni, Frederiksen sada predvodi inicijativu da se sudu olakša deportacija stranih kriminalaca.

Ambicije u vezi klime
Zbog brojnih globalnih sigurnosnih izazova, Frederiksen je izrazila zabrinutost da bi klimatske promjene mogle biti stavljene u drugi plan. Danska je postala vodeća u zelenoj energiji - osobito iz vjetrova koji često pušu preko ravnica između Sjevernog mora i Baltičkog mora.

Trump je, s druge strane, izrazio sumnju u klimatske promjene i proglasio nacionalnu energetsku hitnost kako bi povećao proizvodnju ugljena, nafte i plina, koji emitiraju ugljični dioksid za koji mnogi znanstvenici kažu da uzrokuje porast globalnih temperatura.

"Imam osjećaj da klimatske promjene, zelena tranzicija i obnovljivi izvori energije, znate, više nisu u fokusu kao prije nekoliko godina", rekla je. "Ali stvarno mislim da moramo zadržati vrlo, vrlo visoke ambicije u vezi zelene tranzicije."