Jedna od najmračnijih lekcija nakon španjolske gripe, koja je usmrtila blizu 50 milijuna ljudi, jeste da drugi val pandemije može biti smrtonosniji od prvog. Najnoviji podaci iz Europe ukazuju na to da je na njenom istočnom dijelu i koronavirus slijedio sličan obrazac. The Economist je analizirao podatke o smrtnosti u 46 zemalja, uključujući Izrael i pojedine zemlje Središnje Azije. Prema posljednjim podacima, u razdoblju između ožujka i svibnja 2020. bilo je oko 220 tisuća smrtnih slučajeva više u svim ovim regijama u odnosu na prethodno definiran i očekivan broj za to doba godine. Između listopada i prosinca prošle godine taj broj se povećao na 620 tisuća i većina tih smrtnih slučajeva u drugom valu se dogodila i Istočnoj Europi. U proljeće, dok je koronavirus još harao Zapadnom Europom, zemlje bivšeg istočnog bloka su brzo uvele kontrole na granici i lockdown, što je dovelo do toga da budu pošteđene. S druge strane, Belgija, Velika Britanija, Francuska, Italija, Nizozemska, Španija i Švedska su zabilježile najveći postotak smrti u Evropi. U njima je od ožujka do svibnja prošle godine u prosjeku umiralo 12 pacijenata više na 100 tisuća stanovnika.

Istočna Europa

Kada je riječ o Istočnoj Europi, Bjelorusija je ostvarila najlošiji rezultat s obzirom na to da je u ovoj državi zabilježeno da je preminulo osam pacijenata više na 100 tisuća stanovnika, a ova zemlja važi za onu u kojoj nisu nametana gotovo nikakva ograničenja svakodnevnog života. Međutim, kako su države širom Europe počele otvarati svoje granice tokom ljeta, virus se počeo širiti prema istoku. Do jeseni se zaraza počela širiti od Sicilije do Sibira i na početku je bilo teško utvrditi koliko je zapravo bio teži drugi val zbog razlika u testiranju i kvaliteta službene statistike u različitim zemljama. Neki liječnici, poput onih u Rusiji, su naveli da su vladina izvješća prikazivali znatno manji broj smrtnih slučajeva od stvarnog. S druge strane, zemlje poput Bugarske, Litve, Mađarske, Češke i Hrvatske pokazale su porazne podatke kada je riječ o hospitalizaciji pa je tako 70 pacijenata na 100 tisuća stanovnika bilo smješteno u bolnicama tijekom studenog i prosinca. Nijedna zapadnoeuropska zemlja nije dostigla taj prag. Kada je riječ o stopi smrtnosti u istočnoeuropskim zemljama, pokazano je da je u njih 12 zabilježeno da je umiralo 40 pacijenata više na 100 tisuća stanovnika od listopada do prosinca, što je više nego što je bilo koja druga zapadnoeuropska zemlja pretrpjela u prvom valu pandemije.

Nužan oprez

Važno je istaći i to da ovo istraživanje nije obuhvatilo podatke iz Bosne i Hercegovine.

Shodno navedenim brojkama, stručnjaci upozoravaju ostatak svijeta, odnosno, države koje su dosad zabilježile veoma malo smrtnih slučajeva tijekom pandemije, bilo da je to zbog geografskog položaja ili mjera koje su vlade poduzimale, ipak bi trebale biti na oprezu.

Kako su dodali, kod pandemija ne postoji jamstvo da će najnoviji val biti i posljednji.