Nova njemačka vlada mnogo je obećala gospodarstvu, koje sada zahtijeva brzo djelovanje. No nada u brzi oporavak splašnjava s obzirom na globalne krize, analizira Deutsche Welle.

Kada se svake godine vodeći njemački gospodarstvenici okupljaju na takozvanom Danu industrije u Berlinu, tu su obavezno i visoki predstavnici politike. Bilo da je riječ o uredu kancelara, ministarstvima ili središnjicama stranaka,  najviše razine savezne politike rado se odazivaju kada ih pozove utjecajna Udruga njemačke industrije (BDI). Taj događaj mnogo govori o trenutačnim odnosima između vlade i gospodarstva.

2023. i 2024. tadašnji kancelar Olaf Scholz trpio je oštre kritike na račun svoje vlade sastavljene od socijaldemokrata, Zelenih i liberala. Ruski napad na Ukrajinu i njegove posljedice, energetska kriza i inflacija, stalno visoka cijena električne energije i još mnogo toga gurnuli su Njemačku u dugotrajnu recesiju.

O izgubljenim godinama za njemačko gospodarstvo govorio je tadašnji predsjednik Udruge njemačke industrije Siegfried Rußwurm, navodeći da kancelar očigledno podcjenjuje ozbiljnost situacije. Kancelar Scholz uzvratio je govoreći o „godinama preokreta“ i upozorio na to kako ne treba podcjenjivati gospodarski potencijal zemlje.

Globalne krize loše utječu na svjetsko gospodarstvo

No njemačko gospodarstvo i 2025. godine stagnira. U tekućoj godini neće doći do oporavka konjunkture, prognozira novi predsjednik Udruge Peter Leibinger na početku Dana industrije, ukazujući na sve brojnije globalne krize: trgovinske sukobe sa SAD-om, rat između Izraela i Irana, američko vojno angažiranje. Sve je više kriznih žarišta koja negativno utječu na svjetsko gospodarstvo i trgovinu.

Zbog svega toga među privrednicima vlada velika zabrinutost. „Pred nama je dulji i teži put izlaska iz recesije nego što smo se nadali", rekao je Leibinger.

Vlada načelo nade

Unatoč svemu, raspoloženje u gospodarstvu znatno je bolje nego prošle godine. Razlog je nova savezna vlada i njezina najava da će rasteretiti poduzeća. 

„Sada je smjer ponovno ispravan", rekao je predsjednik BDI-ja i pohvalio koaliciju demokršćana i socijaldemokrata, rekavši da se ondje osjeća svijest o težini situacije. „To je nešto sasvim drugo u usporedbi s prethodnom vladom."

Jedan od prvih zakonskih prijedloga, koji je već u Bundestagu, jest tzv. „poticaj (Booster) gospodarskog rasta“ – paket poreznih olakšica za poduzeća kako bi se potaknule investicije. „U posljednjih 20 godina nismo imali smanjenje poreza u Njemačkoj – sada ga uvodimo“, rekao je kancelar Friedrich Merz na skupu.

Time će, prema njegovim riječima, Njemačka ponovno postati konkurentnija. Merz je izrazio zadovoljstvo potporom koju dobiva iz redova poduzetnika: „Da, ovo je novi početak, ulazimo u ovaj posao s novim duhom i znamo što treba učiniti.“

Problemi sa saveznim pokrajinama i općinama

Međutim, stvari ne idu baš onako glatko kao što to Merz prikazuje. Ako poduzeća budu plaćala manje poreza, to će stvoriti veliki manjak u proračunima države, saveznih pokrajina i općina, koje dijele porezne prihode. Nedostajat će oko 48 milijardi eura. Pokrajine i općine to ne žele prihvatiti i traže da savezna vlada nadoknadi gubitke, s obzirom na to da je ona osmislila zakon.

Ali i savezni proračun je pod pritiskom. Iako se u budućnosti mogu praviti veliki dugovi za obrambene izdatke i za investicije u dotrajalu infrastrukturu, za koje je u idućih 12 godina predviđeno ukupno 500 milijardi eura, u mnogim drugim područjima morat će se štedjeti. Gotovo svi projekti iz koalicijskog sporazuma podložni su financijskim ograničenjima.

Investitori su hitno potrebni

U ovakvim okolnostima gospodarski rast je hitno potreban, jer što je gospodarstvo jače, to su i porezni prihodi veći. Savezni ministar financija i socijaldemokratski vicekancelar Lars Klingbeil računa i na strane investitore.

„U ovim vremenima, kada s druge strane Atlantika raste nesigurnost, šaljemo jasnu poruku investitorima da se isplati ulagati u Njemačku – da smo sigurna luka. Sa stabilnošću, funkcionalnom pravnom državom i slobodnim društvom.“

I s nižim cijenama energije. Klingbeil je najavio da će savezna vlada donijeti odluku o snižavanju cijena električne energije i plina. Njemačka bi trebala postati privlačnija i zahvaljujući planiranom investicijskom paketu za infrastrukturu. „Hoću da bageri što prije počnu raditi“, rekao je Klingbeil. Modernizirat će se i proširiti ceste, željeznice, mostovi, digitalna infrastruktura, energetske i toplinske mreže.

„To je ključno kako bismo imali gospodarsku učinkovitost, održivu, sigurnu, točnu mobilnost, digitalnu upravu, dobro razvijenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila, dobro razvijene mreže – infrastrukturu na koju opet možemo biti ponosni“, izjavio je Klingbeil.

Borba protiv birokracije

Gospodarstvo se stalno žali na visoke administrativne troškove. Birokratska „džungla propisa“ nastala je jer se sve više oslanjalo na prevenciju, objasnio je kancelar Friedrich Merz na Danu industrije. „Ništa ne smije poći po zlu, svaki rizik se predviđa i eliminira unaprijed – i time postajemo nesposobni za djelovanje.“

U drugim se zemljama više oslanjaju na načelo odgovornosti. „Dozvoljeno je mnogo toga, može se eksperimentirati a ako ne uspije, onaj tko je odgovoran snosi posljedice.“ Taj duh mora se ponovno vratiti i u Njemačku.

Američke carine: Kritika EU-a

Ali neće sve ovisiti samo o novoj vladi, kada i hoće li doći do gospodarskog oporavka. Za Udrugu njemačke industrije BDI, carinski sukob sa SAD-om predstavlja posebno visok rizik. Ako američke carine doista stupe na snagu, mogle bi njemačko gospodarstvo stajati oko 0,3 posto rasta, rekao je Peter Leibinger.

U tom kontekstu, njemački kancelar kritizira način pregovaranja EU-a. „Ova Europska unija pregovara prekomplicirano. Amerikanci su takvi kakvi jesu – relativno jednostavni, žele dogovor o četiri-pet velikih industrija.“ Sada pregovarati stotine različitih carinskih kodova s Amerikancima, to je „pogrešan trenutak s pogrešnom temom“, smatra Merz.

Brz dogovor u ključnim industrijama

„Ne tražimo najbolje od najboljeg, nego ono najvažnije od nužnog. Automobilska industrija, kemija, farmacija, strojarstvo. Ova su područja za nas od egzistencijalnog značaja – čelik, aluminij. Tu nam treba brz dogovor s Amerikancima.“

I gospodarstvo se tome nada i poručuje politici: najavljenim mjerama sada moraju brzo uslijediti konkretni koraci. To zna i kancelar, koji očekivanja koja su u njega položena uspoređuje s burzovnim tečajevima. I oni rastu kada postoje očekivanja. „Ta očekivanja ne smijemo iznevjeriti.“ Merz kaže da se nada da će najkasnije 2026. godine, na sljedećem Danu njemačke industrije, moći podvući „prvu međubilancu".