Klimatski znanstvenici upozorili su da je El Niño službeno započeo, dok se svijet priprema za godinu ekstremnih vremenskih uvjeta. Ovaj prirodni fenomen, koji se nepravilno javlja svakih dvije do sedam godina, nastaje kada temperature morske površine u istočnom Tihom oceanu postanu neuobičajeno tople, što može podići globalne temperature i stvoriti uvjete za još ekstremnije događaje, piše index.

Posljednji El Niño, koji je trajao od svibnja 2023. do ožujka 2024., doprinio je rekordnim vrućinama koje su potaknule niz smrtonosnih toplinskih valova, šumskih požara i poplava diljem svijeta, piše Euronews.

Ozbiljne posljedice
Predviđa se da će 2026. godina već biti jedna od najtoplijih u povijesti, a najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upozorava da su temperature više od uobičajenih vrlo vjerojatne tijekom ljeta i rane jeseni.

Europa je već u svibnju pretrpjela smrtonosni toplinski val, a prognostičari upozoravaju da se u narednim danima diljem Sredozemlja očekuju temperature od 40°C i takozvane "tropske noći". No, El Niño (što na španjolskom znači "dječak") ne utječe samo na temperaturu.

Stručnjaci s IHE Delft Instituta za obrazovanje o vodama u Nizozemskoj upozorili su da ovaj klimatski fenomen može imati ozbiljne lančane posljedice, uzrokujući suše, nesigurnost u opskrbi hranom, pa čak i nestašice električne energije.

Utjecaj El Niña na čistu energiju
Nedostatak oborina i niski vodostaji rijeka mogu dovesti do raširenih nestašica električne energije, osobito u regijama gdje hidroenergija čini ključni dio energetskog miksa. To može rezultirati višim troškovima i emisijama CO2 jer se opskrbljivači okreću alternativama na fosilna goriva poput nafte i ugljena.

Klimatske promjene već su to učinile stvarnošću, i prije nego što se El Niño formirao. Norveška, koja se zbog svoje goleme mreže brana često naziva "najvećom europskom baterijom", zabilježila je pad zaliha snijega na najnižu razinu u dva desetljeća zbog tople i suhe zime.

Stručnjaci kažu da je to stvorilo deficit od oko 25 TWh, što je dovoljno energije za napajanje oko 2.5 milijuna domova tijekom godine i čini gotovo petinu ukupne norveške proizvodnje hidroenergije prošle godine.

 
Ekstremne vrućine također mogu smanjiti proizvodnju solarne energije zbog onoga što je poznato kao solarni paradoks. "Česta je zabluda da više sunca uvijek znači i više energije", kaže za Euronews Earth Ioanna Vergini, osnivačica platforme wfy24.com koja analizira vremenske podatke i trendove klimatske nestabilnosti.

"Fotonaponske ćelije su poluvodiči i, kao i sva elektronika, gube na učinkovitosti kako temperatura raste." Za svaki stupanj iznad 25°C, učinkovitost solarnih panela pada za otprilike 0.4 do 0.5 posto.

 
Kako će El Niño utjecati na sigurnost opskrbe hranom?
Institut IHE Delft, koji djeluje u dijelovima svijeta izravno pogođenima El Niñom, upozorava da bi se nestašice hrane mogle pogoršati u sljedeće dvije godine. U Nikaragvi, na primjer, ključni usjevi poput kukuruza i graha mogli bi propasti u već osjetljivim područjima, što dovodi do nesigurnosti opskrbe hranom i gubitka prihoda.

Nedostatak kiše i niski vodostaji rijeka također znače da će se navodnjavani usjevi u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji suočiti s ozbiljnim ograničenjima ili će se morati više oslanjati na podzemne vode, što potencijalno uzrokuje njihovo prekomjerno iskorištavanje.

To je razlog za zabrinutost i za Europsku uniju, koja godišnje uvozi hranu u vrijednosti od oko 188.6 milijardi eura. Osnovne namirnice poput pšenice, kukuruza i kakaa posebno su osjetljive na propadanje u ekstremnim klimatskim uvjetima.

El Niño bi mogao izazvati ozbiljne suše u Europi
Jučer, 17. lipnja, obilježen je Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, što služi kao hitan podsjetnik na potrebu smanjenja degradacije zemljišta i jačanja otpornosti na sušu. Stručnjaci upozoravaju da se očekuje da će El Niño izazvati ozbiljne globalne suše 2026. i 2027. godine, a Europa pritom nije imuna.

"Prognoze toplijeg i sušnijeg vremena za Nizozemsku i diljem Europe povećat će rizik od toplinskih valova i šumskih požara, za koje su sušni događaji poput onih 2018. i 2022. pokazali da imaju značajan utjecaj na ekosustave i ljudsko zdravlje", upozorava IHE Delft.

Niski vodostaji rijeka u Europi smanjit će dostupnost slatke vode, što može dovesti do ograničenja u poljoprivredi i korištenju vode za hlađenje u elektranama. "Nadolazeći El Niño podsjetnik je da suša nije samo ekološko pitanje", kaže dr. Micha Werner, profesor otpornosti na sušu na Odjelu za vodne resurse i ekosustave na IHE Delftu.

"Ona utječe na prehrambene sustave, proizvodnju energije, gospodarstva, ekosustave i ljudsku dobrobit. Izgradnja otpornosti zahtijeva djelovanje prije nego što se kriza razvije."

Zasjenjuje li El Niño zabrinutost zbog klimatskih promjena?
Dolazak El Niña izazvao je medijsku pozornost diljem svijeta, s naslovima koji najavljuju nadolazeći "super" El Niño. Međutim, to nije službena znanstvena kategorija i ne koristi je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA). Klimatski znanstvenici također su upozorili da se stručnjaci priključuju "trendu 'Super El Niña'" umjesto da se usredotoče na povezanost s klimatskim promjenama.

Istraživači sa Sveučilišta Columbia u nedavnom su radu naveli da, iako su jačina i učestalost El Niña važni, posebno pitanje je jesu li oni modificirani globalnim zatopljenjem. No, ističu da je važnija tema "kontinuirano, izvanredno ubrzanje zagrijavanja površine oceana".

Neki meteorolozi predviđaju da tipičan događaj El Niña obično uzrokuje privremeno povećanje globalne prosječne temperature za 0.1-0.2°C. To nije toliko značajno kao porast temperature potaknut klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, koje su podigle globalnu površinsku temperaturu za otprilike 1.3-1.5°C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

"El Niño je prirodni fenomen", kaže klimatska znanstvenica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu. "On dolazi i odlazi. Klimatske promjene, naprotiv, postaju sve gore sve dok ne prestanemo sagorijevati fosilna goriva. Dakle, klimatske promjene su razlog za paniku."