Piše: Renata Radić-Dragić (CIN)

U 2025. godini su okončani disciplinski postupci protiv 27 sudija i tužilaca iz BiH, od čega je 21 kažnjeno novčano, opomenom i otpustom iz službe, a šestero oslobođeno odgovornosti. 

Osnovni sud u Bijeljini izrekao je presudu za porodično nasilje, a da svi članovi Sudskog vijeća nisu ni pročitali optužnicu niti se upoznali sa spisom.

Izrekli su uslovnu kaznu koju je optuženi dogovorio sa Tužilaštvom na osnovu sporazuma o priznanju krivice iako su trebali izreći zatvorsku kaznu jer se radilo o fizičkom nasilju, počinjenom pred djetetom.

Zbog ovog predmeta bijeljinske sudije Aleksandar Despenić, Dragoljub Đurić i Marinko Sladić te tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva iz Bijeljine Bojana Lazarević koja je potpisala sporazum sa optuženim izvedeni su pred Disciplinsku komisiju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTSV).

Svi su dobili novčanu kaznu zbog nemara u radu. Sudijama je smanjenja plaća 10 posto na period od šest mjeseci, a tužiteljici 40 posto na period od tri mjeseca.

Za razliku od tužiteljice koja je prihvatila odgovornost, sudije su se žalile na ovu odluku. U svoju odbranu pozivali su se na: zastaru vođenja disciplinskog postupka, da na presudu nije bilo žalbe i da greška nije napravljena namjerno. Jedan od njih se pravdao da optužnicu nije ni pročitao niti se upoznao sa spisom.

Rekao je da je obaviješten o ročištu o prihvatanju sporazuma o priznanju krivice neposredno pred početak, da je predsjedavajući Sudskog vijeća rekao da su ispunjeni uslovi da se sporazum prihvati i da nema potrebe da se čita optužnica te da nije ni sačinjen zapisnik o vijećanju i glasanju koji bi potpisali svi članovi Sudskog vijeća.

Disciplinska komisija im žalbe nije uvažila. U postupku je utvrđeno da su počinili svjestan nehat i da nisu pratili zakonske odredbe. U odluci je navedeno da bi njihovo djelovanje moglo javnost navesti na zaključak da je pravosuđe nekompetentno i selektivno.

Tužiteljica Lazarević i predsjedavajući Sudskog vijeća Despenić nisu htjeli javno komentarisati postupak, dok sudije Đurić i Sladić nisu odgovarali na upit novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Prema podacima koje je objavio VSTV, u 2025. godini disciplinski postupci su okončani protiv 27 sudija i tužilaca iz Bosne i Hercegovini (BiH). Njih 18 je dobilo novčanu kaznu, šestero je oslobođeno odgovornosti, dvoje je dobilo javnu opomenu, a jedan je razriješen dužnosti.

Radi se o sudiji Općinskog suda u Velikoj Kladuši Ekremu Šariću koji je, prema odluci Disciplinske komisije, donosio nezakonite odluke i učinio druge propuste u radu o čemu nije htio zvanično govoriti.

Krivični postupak uz disciplinski
Ured disciplinskog tužioca (UDT) koji pokreće procese protiv sudija i tužilaca tražio je od Disciplinske komisije da razriješi dužnosti i Katicu Jozak-Mađar, bivšu predsjednicu Kantonalnog suda u Novom Travniku.

U disciplinskom postupku je utvrđeno da je Jozak-Mađar počinila više prekršaja: na mjesto šefa informacijsko-komunikacijske tehnologije imenovala je zaposlenika koji nije ispunjavao uslove, po njenom nalogu se podešavao sistem za upravljanje predmeta u 14 slučajeva kako bi došli u rad određenim sudijama te je 16 predmeta iskazala završenim iako odluku nije izradila.

Uz to, neprimjereno se ponašala. U maju 2023. godine prilikom izbora predsjednika Kantonalnog suda u Novom Travniku Jozak-Mađar je burno reagovala u prostorijama VSTV-a kada je čula da nije ponovo izabrana. Pred brojim svjedocima je vikala da je napravljena greška, da je ona najbolji predsjednik u državi, da su članovi vijeća kupljeni. Nije htjela napustiti prostorije ni kada su to od nje zatražili pa ju je iz zgrade ispratio sudski policajac.

Jozak-Mađar nije prihvatala odgovornost. U disciplinskom postupku se branila: da nije počinila prekršaj, da je uspješno vodila instituciju, da dokazi protiv nje nisu prikupljeni na zakonit način, da se u sistemu za automatsku dodjelu predmeta vjerovatno dogodila greška ili su pogriješile osobe koje su na tome radile, kao i da nije pogrešno iskazala predmete završenim.

Njena žalba nije uvažena, kao ni zahtjev UDT-a za razrješenje, već joj je izrečena novčana kazna − smanjenje plaće za 50 posto na period od pola godine.

U razgovoru sa novinarkom CIN-a Jozak-Mađar je rekla da ne može davati izjavu, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi. Trenutno je pod suspenzijom jer je u oktobru 2024, dok je trajao disciplinski postupak, protiv nje podignuta optužnica Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona zbog sumnje na nezakonito zapošljavanje tri državnih službenika i namještenika u Kantonalnom sudu u Novom Travniku kojim je rukovodila skoro 20 godina. Krivični postupak još nije počeo.

Uz Katicu Jozak-Mađar, kojoj je ovo drugi disciplinski postupak, još šest sudija i tužilaca su u 2025. došli pred disciplinsku komisiju drugi ili treći put po sličnom osnovu.

Raniji disciplinski postupci uzimaju se kao otežavajuća okolnost prilikom izricanja kazne, dok se od olakšavajućih u obzir uzima saradnja sa komisijom i UDT-om u toku disciplinskog postupka, opterećenost poslom, radni uslovi i slično.

Prema poslovniku VSTV-a, sudije i tužioci koji dobiju kaznu u disciplinskom postupku ne mogu se natjecati za upražnjene pozicije u pravosudnim institucijama u periodu od jedne do osam godina, u zavisnosti od izrečene kazne.

Ali, troje sudija je imalo sreću jer su disciplinski postupci uslijedili nakon njihovog unapređenja.

Radi se o sutkinji Kantonalnog suda u Bihaću Jasmini Lipovača, sutkinji Kantonalnog suda u Mostaru Mirjani Kevo i Denisu Kurtoviću, sudiji Suda BiH, za koje su u disciplinskim postupcima utvrđeni propusti na prethodnim pozicijama dok su radili u općinskim sudovima.

Lipovača je kao sutkinja Općinskog suda u Bihaću dovela do zastare izvršenja šestomjesečne zatvorske kazne koju je izrekla Evadu Rahmanoviću zbog krađe stvari iz kuće u Bihaću. Sutkinja Kevo je kao sutkinja Općinskog suda u Mostaru kasnila u izradi odluke u predmetu mjere osiguranja i propustila dostaviti predmet na postupanje po žalbi, dok je sudija Kurtović kao sudija Općinskog suda u Sarajevu kasnio sa izradom presuda u 27 predmeta u periodu od više mjeseci.

Sutkinja Lipovača se pozivala na obiman posao i zastaru vođenja discipinskog postupka, Kevo je u svoju odbranu istakla da nije ugrozila povjerenje javnosti u pravosuđe i da nisu nastupile štetne posljedice za stranku, dok je sudija Kurtović odmah prihvatio odgovornost.

Lipovača je dobila smanjenje plaće 10 posto na pet mjeseci, Kevo javnu opomenu, a Kurtović smanjenje plaće 20 posto na tri mjeseca.

On je u pisanom odgovoru za CIN naveo da je kaznu platio, da je u spornom periodu uz sudački obavljao posao i predsjednika Krivčnog odjeljenja i zamjenika predsjednika Suda te da su dodatne obaveze utjecale na njegovo kašnjenje. Naveo je i da nije nastupila štetna posljedica jer su odluke, u konačnici, donesene. Dodao je i da je ispunjavao normu uz najveću ocjenu.

Sutkinja Kevo nije htjela davati komentar, a Lipovača nije odgovarala na upit novinara.

Oslobađanje od odgovornosti
Među okončanim postupcima u prošloj godini nalazi se i šest predmeta u kojima je disciplinska komisija zauzela stav da nije počinjen prekršaj kako ga vidi Ured disciplinskog tužioca. Među njima je i predmet protiv tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Ćazima Serhatlića kojeg je prijavila organizacija Transparency International (TI) BiH.

Prijava je uslijedila nakon što je tužilac donio naredbu o obustavi i nesprovođenju istrage u krivičnom postupku koju je ova organizacija podnijela zbog javnih nabavki u rudnicima „Kreka”, a o tome ih je obavijestio tek godinu dana poslije, nakon niza dopisa i upita.

Damjan Ožegović iz TIBiH kaže da sa ishodom nisu zadovoljni jer ga smatraju odgovornim za prekršaj. On podsjeća da nedostavljanje naredbe o nesprovođenju istrage onemogućava tužioca da podnese žalbu.

„Ono što je dodatno sporno jeste da smo mi iz medija saznali o ishodu ovog disciplinskog postupka, a čak nam nije dostavljena ni ta odluka“, rekao je Ožegović.

Uz to, tužiocu Serhatliću je u ovom disciplinskom postupku stavljena na teret i neprimjerena komunikacija sa Admirom Suljagićem, prijavljenim za krivično djelo koji je tada bio na čelu Sekretarijata VSTV-a. Putem aplikacije WhatsApp i društvene mreže LinkedIn tužilac Serhartlić ga je informisao da će biti pozvan na saslušanje u SIPA-u, navodeći da mu ne treba advokat jer će biti saslušan kao svjedok, dodavši: „Na ono o čemu smo pričali“.

Međutim, prema odluci Disciplinske komisije, tužilac nije uradio ništa neprimjereno ni u ovom slučaju. Suljagiću je u skladu sa diskrecionim pravom dodijelio status svjedoka. Komisija je zaključila da UDT nije dokazao na koji način je ponašanjem tužioca narušen ugled tužilačke funkcije.

“Kad je neko svjedok, pogotovu u fazi istrage, pravo i obaveze tužioca je da sa tim svjedokom stupa u kontakt na bilo koji način. Mi danas, u ovo vrijeme kad imamo na hiljade predmeta, nemamo vremena da jednostavno šaljemo poziv, zakazujemo ročišta, čekamo da se neko javi, hoće ili neće zbog nekih svojih obaveze itd. Nekada je praktičnije da se ostvari komunikacija telefonom“, rekao je Serhatlić za CIN.

Disciplinska komisija je zaključila da UDT nije dokazao ni da je narušeno povjerenje u rad pravosuđa u slučaju sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci Spasena Kelemana.

Postupak protiv njega je pokrenut nakon što je njegovu sliku, zajedno sa nekolicinom drugih osoba, objavio u martu 2024. na društvenim mrežama narodni poslanik Republike Srpske iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata Vlado Đajić. Fotografija je objavljena uz opis da je održan stranački skup. Vijest o tome se brzo širila, s obzirom da je sudija Keleman svojevremeno izrekao oslobađajuću presudu u krivičnom predmetu protiv predsjednika ove stranke Milorada Dodika.

Sudija se u discipinskom postupku branio da je nakratko svratio na mezu i piće na poziv svoga kuma koji stanuje do njegove kuće, ali da mu nije rečeno šta se organizuje ni ko je pozvan. Ispričao je da su na druženju bili mnogi gosti, među kojima i Đajić kojeg zna kao vještaka medicinske struke i doktora koji ga je liječio. Rekao je da je fotografija zloupotrijebljena, nastala na molbu njegovog bivšeg pripravnika i nije znao da će biti iskorištena u predizborne svrhe.

U postupku je zaključeno da sudije nemaju obavezu napuštati bilo kakvo neformalno druženje kada se tom druženju pridruži neka osoba koja je član političke partije, pod uslovom da druženje nije politički motivisano niti se odvija u političkom kontekstu.

Osim novčanih kazni, opomena i otpusta, sudije i tužioci mogu dobiti i pisanu opomenu koja se ne objavljuje, premještaj na nižu poziciju u instituciji ili u drugu instituciju ili mogu dobiti obavezu dodatne obuke.

Podaci o disciplinskim sankcijama izrečenenim protiv sudija i tužilaca u 2025. uvršteni su u postojeću bazu podataka „Disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca”.

 
Ova baza sadrži podatke o 334 disciplinske odluke kojima su od 2010. do kraja 2025. godine kažnjene ili oslobođene odgovornosti sudije, tužioci i stručni saradnici koji su terećeni da su prekršili Zakon o VSTV-u i Etičke kodekse za sudije i tužioce. Baza sadrži imena sudija, tužilaca i stručnih saradnika, nazive institucija u kojima su radili u tom trenutku, opis prekršaja i konačnu odluku.

Potpune podatke o disciplinskim kaznama građani nigdje ne mogu pronaći, zbog čega je ova baza jedinstvena.