Još su tinejdžeri – a već izvršavaju zločine po narudžbi. U Europi, kako izgleda, kriminalne grupe ciljano regrutuju mlade za teška krivična djela. Istraživanje „STRG_F“ pokazuje: to se dešava i u Njemačkoj, piše DW.

Nedjelja navečer siječnja 2025. u Hamburgu. U dobro posjećenoj poslastičarnici sjedi Rizvan A. (49) s porodicom i jede kolač od jagoda. Nedugo zatim – u njega puca tinejdžer.

Napadač se zove Mike F., ima 15 godina i navodno je doputovao u Njemačku iz Nizozemske, kako bi izvršio napad. On ranjava Rizvana A. i pokušava pobjeći u obližnji restoran, ali ga napadnuti i njegovi pratioci sustižu. U restoranu ga obaraju na pod, tuku ga, šutiraju. Kasnije je s dvije prostrijelne rane prebačen u bolnicu. Sumnja se u povezanost sa kriminalnim miljeom.

Adnan Aykac, advokat jednog od optuženih koji je učestvovao u potjeri za tinejdžerom, kaže: „Mislim da se htjelo prikriti odakle napad dolazi – i zato se angažovao neko sa strane." Advokat 15-godišnjeg Mikea F. nije odgovorio na pitanja redakcije „STRG_F".

Ubica unajmljen preko društvenih mreža

Naručivanje i instruiranje maloljetnika za krivična djela često se obavlja putem društvenih mreža. To pokazuje i slučaj iz Švedske iz 2024. godine: jedan 15-godišnji Šveđanin putuje u Dansku s ciljem da ubije člana bajkerske bande. Navodno je regrutovan preko oglasa za posao na jednoj društvenoj mreži. Slijede precizna uputstva od naručilaca zločina: „Dva metka u glavu i tek onda je mrtav. 200 posto!"

Policija ga je uhapsila neposredno prije izvršenja ubistva. Trenutno se nalazi u zatvoru, a prema presudi, izlazak mu je predviđen tek 2030. Novinari redakcije „STRG_F" razgovarali su s njegovom majkom. Kaže da se sin u posljednje vrijeme bio povukao: „Mnogi kriminalci ciljano traže omladinu, koja već ima problema u životu i uzdižu ih do neba."

Zašto baš maloljetnici?

Maloljetnici dobijaju blaže kazne jer im se sudi po zakonu o maloljetničkoj delikvenciji. Osim toga, smatraju se lakše podložnima uticaju, objašnjava švedski novinar Diamant Salihu, specijaliziran za kriminalističke slučajeve. Kriminalci ciljaju na djecu i omladinu, koja su ranjiva: „Neki imaju probleme u porodici, neki su zaduženi." Ovaj fenomen se može opisati kao „Kriminal kao usluga" – Crime-as-a-Service. „Kao što naručiš dostavu hrane, možeš naručiti i da ti neko ubije neprijatelja."

Mike F., 15-godišnji Nizozemac koji je pucao u Hamburgu, imao je porodične probleme, živio je u ustanovi za mlade i već je bio poznat policiji. Nekoliko dana prije zločina je nestao. Na TikTok profilu je objavio video sa stihovima pjesme: „Kao dijete sam imao snove. Jednog dana ću postati milioner."

Ubrzo nakon toga završava u pritvoru. Sada čeka na suđenje u srpnju 2025. Tužilaštvo u Hamburgu navodi da „nema konkretnih dokaza o regrutaciji", ali postoje „okolnosti koje bi mogle upućivati na narudžbu ubistva". Jedan Mikeov prijatelj, koji sa 15 godina nosi elektronsku nanogicu, opisuje kako regrutacija izgleda: „Postoji gazda koji želi da se posao obavi – i ljudi koji se bave samo vrbovanjem." On tvrdi da je odbio ponudu od 5.000 eura da opljačka zlatara – iz straha da ne završi opet u zatvoru.

Istražitelji prepoznaju mustru – ali imaju malo dokaza

Kriminolozi i istražitelji daju znak za uzbunu . Dirk Peglow iz Udruženja njemačkih kriminologa piše za redakciju  „STRG_F": „Zločin u Hamburgu je upozoravajući primjer zašto je važno rano prepoznati i razbiti strukture organizovanog kriminala i senzibilizirati društvo na te opasnosti."

U Njemačkoj ima i drugih slučajeva, koji sugerišu na prekograničnu regrutaciju maloljetnika u cilju navođenja na ubistva i druga teška krivična nedjela. 

2023. policija hapsi mlade Nizozemce u hamburškoj luci, među njima i jednog 16-godišnjaka. Pokušali su iz kontejnera ukrasti kokain.

Godine 2024. jedan 15-godišnji Nizozemac podmeće eksplozivnu napravu u Kölnu. U početku bježi, ali se nakon pola godine predaje policiji. Dva dana kasnije – nova eksplozija u Kölnu. I opet je osumnjičen tinejdžer iz Nizozemske. Prema medijima, regrutovan je preko interneta za novac.

Europol osniva radnu grupu

Europol, kao najveća evropska policijska agencija, osnovala je radnu grupu zajedno s istražiteljima iz osam zemalja, kako bi se zajednički borili protiv regrutacije maloljetnika. Andy Kragg, šef odjela za organizovani kriminal u Europolu, problem smatra hitnim: „Tek smo na početku borbe protiv ovog fenomena. Sada je pravo vrijeme da se ova vatra ugasi u začetku – prije nego se proširi Evropom."

Samim pooštravanjem kazni neće se postići mnogo, smatra on. Europol želi sarađivati s online-platformama kako bi se porudžbe za ubistva odmah brisale. Također žele pronaći regrutere preko tih platformi. Kriminaci mladima daju osjećaj da je učestvovanje „cool", ali, kako dodaje Kragg: „Oni nisu vaši prijatelji. Vide vas samo kao oružje, koje će ispaliti – a zatim zaboraviti."

Platforme različito reaguju na pitanje regrutacije preko njihovih kanala. Signal ne odgovara na upit „STRG_F-a". Snapchat, Telegram, Meta i TikTok naglašavaju da problem shvataju ozbiljno. Navode da su nedozvoljeni sadržaji već zabranjeni i da se milioni takvih sadržaja brišu – uključujući pokušaje regrutacije. Također sarađuju s organima gonjenja. Zašto su regrutacije ipak i dalje prisutne na svim tim kanalima – na to ne daju jasan odgovor.

Nedostaju podaci za Njemačku

Podaci o vrbovanju maloljetnika za kriminalne organizacije u Njemačkoj ne postoje jer nema sistematskog prikupljanja informacija. Kriminalna statistika za 2024. pokazuje da je zabilježen porast nasilja među mladima. No pozadina toga ostaje uglavnom nejasna – jer često nedostaju dokazi.

U koalicionom sporazumu njemačke vlade (CDU,CSU,SPD) navodi se da će se sprovesti studija o maloljetničkom kriminalu. Ona bi trebala pokazati zašto raste kriminal među djecom i mladima – i koje su zakonske mjere moguće kkao bib se on zaustavio. Ministarstvo pravde se, na upit „STRG_F-a", poziva upravo na tu planiranu studiju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova upućuje na Savezni ured ya borbu protiv kriminala (BKA), koji navodi da planira učestvovati u Europolovoj radnoj grupi, kako bi se suprotstavio trendu u porastu tzv. „nasilju kao vrsti uslužne djelatnosti" (violence-as-a-service).