Europski pružatelji cloud usluga javno su podržali novu strategiju Europske unije za smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim kompanijama, čime digitalni suverenitet prvi put postaje jedna od ključnih gospodarskih tema Europe.

Tema više nije samo regulacija Big Techa.

Bruxelles sada pokušava izgraditi vlastitu digitalnu infrastrukturu koja bi Europi omogućila veću kontrolu nad podacima, umjetnom inteligencijom i ključnim tehnološkim sustavima. U pozadini se vodi mnogo veća bitka od same tehnologije: pitanje tko će kontrolirati ekonomiju umjetne inteligencije u sljedećem desetljeću.

Zašto je cloud postao strateško pitanje za europsku ekonomiju
Cloud infrastruktura danas predstavlja temelj modernog gospodarstva.

Banke, industrija, zdravstveni sustavi, javna uprava, logistika, e-commerce i umjetna inteligencija funkcioniraju na podatkovnim centrima i cloud platformama.

Problem za Europu je što najveći dio te infrastrukture kontroliraju američke kompanije.

Prema podacima koje koristi Europska komisija, Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud zajedno kontroliraju oko 63 posto globalnog cloud tržišta, dok američki pružatelji dominiraju i europskim tržištem cloud usluga.

To znači da velik dio europske digitalne ekonomije danas ovisi o infrastrukturi koja se nalazi pod američkom jurisdikcijom.

Za Bruxelles to više nije samo tržišno pitanje.

Postaje pitanje ekonomske sigurnosti.

Od regulacije prema industrijskoj strategiji
Europska unija godinama je gradila reputaciju regulatorne sile.

Kazne za Google, Apple, Meta-u i druge tehnološke gigante pokazivale su da Bruxelles želi ograničiti tržišnu moć najvećih platformi.

No sada se događa važna promjena.

Europa prvi put pokušava prijeći iz faze reguliranja u fazu aktivnog stvaranja vlastitih tehnoloških kapaciteta.

Zbog toga Europska komisija priprema Cloud and AI Development Act, zakon koji bi trebao ubrzati razvoj europskih podatkovnih centara, cloud infrastrukture i AI kapaciteta. Cilj je smanjiti ovisnost o stranim tehnološkim platformama i ojačati europske alternative.

Strah koji Bruxelles više ne skriva
Iza cijele inicijative nalazi se problem o kojem europski političari sve otvorenije govore.

Ne radi se samo o konkurentnosti.

Radi se o kontroli.

Europske institucije i kompanije sve češće upozoravaju da američki zakoni u određenim situacijama omogućavaju pristup podacima kompanija koje posluju pod američkom jurisdikcijom.

Istodobno rastu geopolitičke napetosti između velikih sila, a umjetna inteligencija postaje ključna infrastruktura za gospodarstvo, sigurnost i obranu.

Zbog toga se u europskim strateškim dokumentima sve češće koristi izraz „tech sovereignty“ odnosno tehnološki suverenitet.

Europa pokušava izbjeći status digitalne kolonije
U europskoj tehnološkoj zajednici posljednjih mjeseci sve više jača inicijativa EuroStack.

Riječ je o prijedlogu razvoja europske digitalne infrastrukture koja bi smanjila ovisnost o američkim i kineskim tehnološkim sustavima.

Zagovornici projekta upozoravaju da Europa danas velik dio ključne tehnologije uvozi te da bez vlastitih cloud, AI i čip kapaciteta riskira gubitak tehnološke autonomije. Procjene govore o ulaganjima od čak 300 milijardi eura tijekom deset godina kako bi Europa izgradila ozbiljniju digitalnu neovisnost.

U Bruxellesu se sve češće spominje i pojam „digitalne kolonije“, odnosno scenarij u kojem Europa koristi tuđu infrastrukturu za razvoj vlastite ekonomije.

Najveći problem Europe nije politika nego kapital
Iako politička podrška raste, najveći izazov ostaje tržišna realnost.

Američki tehnološki divovi desetljećima ulažu desetke milijardi dolara u podatkovne centre, cloud mreže i AI infrastrukturu.

Europske kompanije u većini slučajeva nemaju usporedivu financijsku snagu.

Upravo zato dio analitičara upozorava da Europa neće moći brzo zamijeniti Amazon, Microsoft ili Google.

Reuters navodi da unutar same Europske unije postoje podjele oko toga koliko daleko treba ići u ograničavanju pristupa američkim kompanijama europskim projektima i javnim natječajima. Dio dužnosnika zagovara snažniji model „Buy European“, dok drugi upozoravaju da bi previše agresivan pristup mogao usporiti inovacije i investicije.

AI utrka dodatno povećava pritisak
Razvoj umjetne inteligencije dodatno mijenja cijelu dinamiku.

Tko kontrolira cloud infrastrukturu, kontrolira i velik dio buduće AI ekonomije.

Veliki AI modeli zahtijevaju ogromne računalne resurse, podatkovne centre i energetsku infrastrukturu.

Zbog toga Europa danas više ne raspravlja samo o cloudu.

Raspravlja o tome može li uopće ostati relevantan tehnološki igrač u eri umjetne inteligencije bez vlastite digitalne infrastrukture.

I upravo zato aktualna inicijativa europskih cloud kompanija predstavlja mnogo više od poslovnog lobiranja.

To je početak najambicioznijeg pokušaja Europe da smanji tehnološku ovisnost o SAD-u i ponovno preuzme dio kontrole nad vlastitom digitalnom ekonomijom, piše financa.