Predmet 'Begić protiv BiH' je pred Europskim sudom za ljudska prava okončan djelomičnim usvajanjem pritužbi Zlatana Begića i utvrđivanjem diskriminacije u smislu mogućnosti njegove kandidature za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH te za člana rukovodstva u Parlamentu BiH. 

Begić se, nakon što Središnje izborno povjerenstvo BiH 2022. godine nije prihvatio njegovu kandidaturu za predsjednika FBiH kao pripadnika Ostalih, prvo žalio Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH da je diskriminiran jer se ne može kandidirati za poziciju predsjednika/potpredsjednika FBiH ako ne pripada nijednom od tri konstitutivna naroda. Sud BiH je potvrdio stav SIP-a BiH, nakon čega je Begić podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH. Prije ne što je Ustavni sud BiH donio odluku u siječnju prošle godine, podnesena je i apelacija Europskom sudu za ljudska prava, koji je utvrdio da Begić u tom slučaju ima pravo na žalbu. 

Dodatno se kao argument navodi da nije provedena presuda Ustavnog suda BiH, koja je donesena u međuvremenu a koja također utvrđuje da je Begić diskriminiran. Europski sud za ljudska prava je tako odlučivao o nekoliko žalbi Zlatana Begića, a prihvaćena je samo jedna od njih, ona koja se odnosi na povredu čl.1. Protokola br. 12 uz Konvenciju. Sud je utvrdio da su 'pritužbe podnositelja zahtjeva bile samo djelomično uspješne i da se značajan dio njegovih podnesaka odnosio na nedopustivi dio zahtjeva'. 

Kršenje čl.1 Protokola br. 12 znači da je utvrđena diskriminacija koju je počinila država BiH nauštrb Begića u smislu ostvarivanja prava na kandidiranje. Europski sud za ljudska prava je  naredio državi BiH izmijeniti ustavne i zakonske odredbe koje proizvode diskriminaciju.

No, nije utvrđena povreda čl.17. Konvencije, niti je prihvaćen Begićev zahtjev o nematerijalnoj šteti od 14.400 eura. Begić je Europskom sudu podnio još jednu apelaciju, a druga se odnosi na diskriminaciju zbog nemogućnosti kandidiranja na poziciju predsjedavajućeg/dopredsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.