Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman potvrdio je da se ta zemlja uključila, kao treća strana, u predmet 'Slaven Kovačević protiv BiH' pred Europskim sudom za ljudska prava, jer je riječ o, kako je ocijenjeno, predmetu s mogućim dalekosežnim posljedicama za ustavni poredak i izborni sustav BiH, ali i za položaj Hrvata, kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH. Ministar Grlić Radman je u Hrvatskom saboru obrazložio da je Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, pred Sudom pojasnila temeljne mehanizme daytonskog sustava, uključujući izborni model u BiH, usporedivši ga s federalnim praksama Švicarske, Belgije i Italije.

 - Sud je upozoren na političku pozadinu tužbe i unitarističke ciljeve politike Željka Komšića, koji su usmjereni na slabljenje načela konstitutivnosti naroda i promjeni ustavnog okvira BiH, što bi narušilo daytonsku ravnotežu i ugrozilo stabilnost zemlje, rekao je ministar i podsjetio da je presuda Velikog vijeća utvrdila da je podnositelj zlorabio pravo na tužbu, manipulirao informacijama o nacionalnoj pripadnosti te klevetao predsjednicu Suda, zbog čega nije dokazana navodna diskriminacija u ostvarivanju biračkog prava. 

Grlić Radman dodao je da Europski sud nije osporio power-sharing mehanizme uspostavljene Daytonom, već je potvrdio da su sukladni načelima Europske konvencije o ljudskim pravima, uz obvezu da se svim građanima bez diskriminacije osigura mogućnost kandidiranja. Hrvatski je ministar stava da ova presuda pruža hrvatskim političkim predstavnicima u BiH i Hrvatskoj važnu pravnu orijentaciju za očuvanje načela konstitutivnosti i ravnopravnosti Hrvata unutar daytonskog ustavnog okvira i za nastavak konstruktivnog dijaloga o reformama u okviru europskog puta BiH.