Razgovarala Vesna Hlavaček

Razgovaramo sa šefom Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, doc.dr. Rusmirom Baljićem.

Dr. Baljiću, što u ovom trenutku možete reći o epidemiološkoj situaciji u Županiji Sarajevo?

-Ono što primjećujemo je da u zadnja dva mjeseca imamo stabilnu situaciju po pitanju novih slučajeva u Županiji Sarajevu, a što prati i dosta niža smrtnost u odnosu na recimo listopad i studeni mjesec 2020. godine. U zadnjim danima se bilježi blagi porast broja novooboljelih, ali još ne možemo reći da se situacija značajnije pogoršava. Važno je napomenuti da mjere koje su donesene još u listopadu 2020. godine nisu mijenjane, ali isto tako da je možda vrijeme i da se razmisli o popuštanju određenih mjera uz aktivno praćenje stanja.  Ovdje prvenstveno mislim na omogućavanje učenicima nekih razreda osnovnih i srednjih škola koji sada prate nastavu u online formatu da krenu u školske klupe, makar i u kombiniranom modelu, kao što je to slučaj u većem dijelu Bosne i Hercegovine, a što je suglasno i s preporukama WHO i CDC.  

Jesu li popunjeni svi kapaciteti namijenjeni bolesnima od COVID-19?

-Trenutno je popunjeno nešto manje od 25% kapaciteta koji su na raspolaganju pacijentima oboljelim od COVID-19, što je još jedan dokaz trenutne stabilizacije ukupne situacije sa pandemijom.

Koliko ih je na intenzivnoj njezi?

-Broj pacijenata u Intenzivnoj njezi Izolatorija “Podhrastovi” u posljednih 10-tak dana se kreće od 10-15.

Često čitamo komentare kako su samom tom činjenicom, da su na respiratorima, pacijenti dodatno ugroženi. Je li naše medicinsko osoblje dovoljno obučeno za rad pomoću respiratora?

-Pacijenti koji zahtijevaju podršku respiratora, bilo da se radi o neinvazivnoj (NIV) ili mehaničkoj (KMV) potpori su oni koji su sa teškom ili životno ugrožavajućom kliničkom slikom. Bitno je napomenuti da respirator nije lijek, nego samo podrška tretmanu, i da ne može zamijeniti pluća u situaciji kada su ista kao posljedica infekcije SARS-CoV-2 virusa izgubila svoju funkciju.  Osoblje koje radi sa takvim pacijentima su specijalisti anesteziolozi ili subspecijalisti intenzivne medicine koji imaju jako veliko iskustvo, a dio njih je uključen u tretman sličnih pacijenata dugi niz godina, još od početka pandemije H1N1 2009.godine.

Provodi li se invazivna tehnologija uz pomoć respiratora pod sedativima?

-Pacijentima koji su intubirani i na invazivnoj respiratornoj potpori tj. kontroliranoj mehaničkoj ventilaciji (KMV) se daju sedativi a nekima i lijekovi za opuštanje mišića.

Koje lijekove upotrebljavaju naši liječnici protiv COVID -19?

-Ljekari KCU Sarajevo u terapiji COVID-19 slijede aktuelne smjernice WHO, CDC kao referalnih centara za liječenje ovakvih pacijenata koji se nalaze izvan Bosne i Hercegovine. U stalnom smo kontaktu s kolegama različitih specijalnosti, a protokoli liječenja, koje je KCUS imao još u ožujku 2020.godine, se stalno obnavljaju i dopunjavaju shodno novim saznanjima i iskustvima. U liječenju se primjenjuju antivirotici, imunomodulatori, antikoagulansi, po potrebi antibiotici a uz ostalu simptomatsko-suportivnu terapiju.

Kada očekujete da će u BiH stići prve pošiljke cjepiva?

-KCU Sarajevo nije ni u kojoj formi uključen u proces nabavke cjepiva, i samim tim i ne mogu dati konkretan odgovor. Prema dostupnim informacijama manji kontigent cjepiva je već stigao (cca 2000 doza) i primjena istog počinje u narednim danima, a nadam se da će u skorije vrijeme stići i dugo očekivane veće količine vakcina koje su naručene direktno ili putem COVAX mehanizma. KCUS je još u siječnju 2021.godine formirao stručne timove za cijepljenje osoblja, i isto se može završiti unutar 24h od trenutka pristizanja cjepiv

Kojemu ste cjepivu Vi osobno, možda, posebno naklonjeni?

-Prema iskustvima drugih kolega s kojima imamo kontakt, možda najbolje u ovom momentu je Pfizer/Biontech, ali ni u kom slučaju ne trebamo zanemariti Sputnik-V kao ni Sinovac, koja su u uporabi širom svijeta.Postoje određene kontroverze oko učinkovitosti Oxford-Astra Zeneca cjepiva, osobito kod starije populacije, ali i ono pruža visok stupanj zaštite.

Kakve su vaše prognoze u pogledu trajanja pandemije i razine smrtnosti?

-Jako je nezahvalno davati bilo kakve prognoze, jer su do sada sve manje-više bile pogrešne. Bez obzira na dostupna cjepiva, COVID-19 će biti prisutan i u narednom periodu. Sigurno tijekom cijele 2021. a vjerojatno i tijekom 2022. godine, no u dosta manjem obimu i s manjom ukupnom smrtnosti.  Mi još ne možemo pretpostaviti kako će virus mutirati, da li će biti smrtonosniji ili samo lakše prenosiv, kako je do sada slučaj, te da li će dostupna cjepiva biti adekvatna zaštita za te nove sojeve. Sve to će utjecati na daljnji tok pandemije.

Smrtnost je nažalost u Bosni i Hercegovini jako visoka, osmi smo u svijetu po broju umrlih na 100.000 stanovnika. Kada se gleda procentualno i to je jako visoko, skoro 3.9% od ukupno detektiranih slučajeva je imalo smrtni ishod, dok je u svijetu taj procenat dosta manji, oko 2.1%. S druge strane u Županiji Sarajevo je procenat umrlih u odnosu na broj oboljelih oko 1.8%, ali ove procente treba uzimati s rezervom jer se u BiH testira dosta manje, i mnogi asimptomatski slučajevi ostaju neotkriveni i ne ulaze u statistiku, a što na kraju daje visok procenat smrtnosti koji ovdje ne može biti relevantan.

Što želite poručiti čitateljima?

-Iako imamo dosta dobru ukupno epidemiološku situaciju, jedini način borbe protiv Corona virusa je i dalje ostao isti i jako je jednostavan: nošenje zaštitnih maski, držanje fizičke distance kao i redovna i pojačana higijena, posebno pranje ruku. Kada dobijemo cjepiva i krene cijepljenje šire populacije to neće umanjiti potrebu za pridržavanjem ovih mjera, jer će trebati dosta vremena da se stekne kolektivni imunitet dovoljan da se virus stavi pod nadzor.