Budućnost BiH ovisi o tome koliko se uspješno razvija ljudski kapital i stvara prilike za ravnopravno sudjelovanje žena u obrazovanju, inovacijama, ekonomiji i liderstvu. Znanje, stručnost i liderstvo žena ključni su za taj proces. No, prepreke ekonomskom sudjelovanju i profesionalnom napredovanju žena i nadalje ograničavaju mogućnost da se potencijal zemlje u potpunosti iskoristi. 

Tim je pitanjima bila posvećena konferencija 'Inženjering budućnosti', održana u Tuzli u okviru zajedničkog programa 'Akcelerator rodne ravnopravnosti' (GEA), koja je okupila mlade žene, istraživačice, inovatorice, predstavnice i predstavnike institucija te stručnjakinje i stručnjake iz dijaspore, koji su razgovarali o povezanosti rodne ravnopravnosti, obrazovanja, inovacija i ekonomskog razvoja. U središtu razgovora bilo je šire pitanje razvoja ljudskog kapitala: kako BiH može bolje razvijati, prepoznavati i koristiti talente kojima već raspolaže.

Budućnost ne određuje samo tehnologija

- Budućnost ne određuje samo tehnologija. Ona ovisi i o sustavima koje gradimo i odlukama koje donosimo danas. Osigurati da žene ravnopravno pridonose svojim znanjem, vještinama i idejama dio je izgradnje ekonomije i društva spremnih za budućnost, izjavio je tom prilikom rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer, dok je direktorica Agencije BiH za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH Samra Filipović-Hadžiabdić ukazala na značaj znanja, razmjene iskustava i suradnje za jačanje liderstva žena i otvaranje novih mogućnosti za buduće naraštaje. 

- Znanje je posebno bogatstvo jer se ono  dijeljenjem ne umanjuje. Naprotiv, umnožava se, poručila je.

Konferencija je organizirana u okviru aktivnosti Foruma žena za razvoj (Women Forum for Development, WF4D) i njegovog Gender Leadership Laba, koje UNDP realizira u suradnji s Agencijom BiH za ravnopravnost spolova, a program je uključio izlaganje Elisse Braunstein, profesorice ekonomije na Sveučilištu Colorado State i glavne ekonomistice inicijative UNDP-a 'Equanomics'. Braunstein je govorila o tome kako ekonomske strukture, plaćeni i neplaćeni rad te obveze brige i njege utječu na pristup zaposlenju, ekonomsku sigurnost i profesionalno napredovanje. 

Razgovor je tretirao vještine potrebne za poslove budućnosti, ali i uvjete koji ženama omogućavaju ravnopravno sudjelovati, inovirati i preuzimati liderske uloge. Sesija 'Muškarci i žene budućnosti' povezala je razgovor o društvenim normama i promjenama očekivanja s nalazima istraživanja, uključujući rezultate SCORE istraživanja koje je predstavila Nera Monir Divan i istraživanje u okviru regionalne inicijative EU4GenderEquality. 

U ostalim sesijama, mladi su se povezali s predstavnicima Univerziteta u Tuzli, FabLaba, BIT Centra i BH Futures Foundation, te su razmatrali kako istraživanje, mentorstvo, inovacije i suradnja mogu pretvoriti znanje i ideje u konkretne prilike za mlade žene. Univerzitetska tradicija Tuzle, njeno industrijsko naslijeđe i razvoj inovacijskog ekosustava pružili su prikladan okvir za tu razmjenu. Povezujući obrazovanje i vještine s ekonomskim sudjelovanjem žena, njihovim liderstvom i pristupom profesionalnim mrežama, ta konferencija je otvorila prostor za razgovor o tome kako BiH može graditi budućnost u kojoj će ljudski kapital doći do punog izražaja. 

Konferencija je ukazala i na značaj sustavnih institucionalnih promjena za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti. Grad Tuzla već je započeo proces uvođenja Pečata rodne ravnopravnosti u javnim institucijama, kroz koji se unaprjeđuje institucionalne politike, procedure i prakse. Taj proces uključuje procjenu postojećeg stanja, jačanje kapaciteta zaposlenih i razvoj konkretnih mjera za integraciju rodne ravnopravnosti u svakodnevni rad gradske uprave, čime se stvara uvjete da se opredjeljenje za rodnu ravnopravnost pretoči u mjerljive institucionalne promjene. Ta aktivnost provodi se u okviru Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije UN-a u BiH (UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF), uz financijsku podršku EU-a te vlada Danske i Švedske, a u suradnji s Agencijom BiH za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Federacije BiH i Centrom za jednakost i ravnopravnost spolova Republike Srpske.