Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto izjavio je nakon sjednice Vijeća ministara BiH u četvrtak da na dnevnom redu ponovno nije bilo materijala koji se tiču Plana rasta, što, prema njegovoj ocjeni, potvrđuje političku blokadu pristupanja BiH tom europskom instrumentu. Kako je dodao, sjednica je bila tehničke naravi jer na njoj nije bilo suštinskih točaka. 

- Problematizirao sam činjenica da opet nemamo ništa iz Plana rasta. Već nekoliko puta se dogovaramo a ministri iz RS-a, prije svega ministar financija Srđan Amidžić, su više puta najavljivali određene poteze u cilju stavljanja na dnevni red potrebnih materijala za napredak BiH u okviru Plana rasta, napomenuo je Forto koji je dodao da je izostanak potrebnih materijala obrazložen riječima da nije dostavljeno nikakvo mišljenje Vlade RS-a, a koje je potrebno za ugovor s EU-om, niti ima odluke kojom bi se definiralo tko što radi u procesu pristupanja Planu rasta i provedbi reformi koje su njegov sastavni dio. Stoga se, ocijenio je on, iz sjednice u sjednicu Vijeća ministara BiH potvrđuje ono na što je ranije upozoravao. Ministar je ustvrdio da postoji odluka da BiH ne pristupi Planu rasta iz političkih razloga, jer reforme koje se njime traže RS ne želi izvršiti.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevu Demokratske fronte za njegovom ostavku jer utakmice nogometne reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu neće biti emitirane u programu BHRT-a, Forto je ocijenio da je riječ o politiziranju pitanja koje je odvojeno od problema s kojima se javni servis suočava. 

- Pitanje BHRT-a je bitno te i dalje pokušavamo doći do političkog konsenzusa za pomoć BHRT-u. Izmjena zakona koji bi riješio stabilno financiranje BHRT-a je u proceduri, napomenuo je on te je istaknuo da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, kao ni Vijeće ministara BiH, nemaju nikakve veze s operativnim odlukama Uprave BHRT-a u svezi preuzimanja televizijskih prava.

Dodao je da je riječ o dnevno-političkom pristupu temi koja bi, kako je rekao, trebala biti povod za zajedničku podršku reprezentaciji BiH. Govoreći o pomoći BHRT-u, naveo je da postoje dva moguća modela interventne podrške javnom servisu. Prvi je uvrštavanje BHRT-a u proračun kroz transfer, za što postoje pravne osnove jer i druge neproračunske organizacije dobivaju višemilijunske iznose iz proračuna. Drugi mogući model odnosi se na sredstva od viškova prihoda od trošarina koja se nalaze u resoru Ministarstva komunikacija i prometa BiH. 

- Određenim pametnim preslagivanjem između entiteta i BHRT-a moglo bi se omogućiti da se pomogne BHRT-u kratkoročno, ali je za to potreban konsenzus, zaključio je.