Izraelu prijete tjedni nestašice vode nakon što je neuobičajeno cvjetanje algi onesposobilo veći dio kapaciteta za desalinizaciju. Znanstvenici smatraju da je krizu potaknulo uništenje infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda u Gazi tijekom izraelskih napada, što je dovelo do ispuštanja golemih količina neobrađene kanalizacije u more, piše The Guardian.

Ekološke posljedice razaranja u Gazi nakon gotovo tri godine rata sada se prelijevaju natrag u Izrael. Golemo cvjetanje mikroalgi, dugo i do 100 kilometara, začepilo je filtre u pet od šest glavnih izraelskih postrojenja za desalinizaciju. Postrojenja su danima bila zatvorena, a otad rade smanjenim kapacitetom.

Izraelske vlasti pozivaju građane na razumnu potrošnju vode dok se sustav potpuno ne obnovi. Opskrba je smanjena na jugu zemlje, a poljoprivrednicima je naloženo da obustave navodnjavanje. Ekonomisti procjenjuju da će to dovesti do rasta cijena hrane.

Zagađenje ne poznaje granice
"Ispuštanje neobrađene kanalizacije iz Gaze u more povećava rizik za izraelsku infrastrukturu za proizvodnju vode duž južne obale Sredozemlja", rekao je Jack Gilron, profesor emeritus i stručnjak za desalinizaciju s Instituta Zuckerberg za istraživanje vode pri Sveučilištu Ben-Gurion.

"Sadašnji incident potvrđuje da se moramo pripremiti protiv prijetnji jednom od glavnih izvora pitke vode u Izraelu." Iz ekološke udruge Zalul, izraelske nevladine organizacije za zaštitu mora, poručili su da zagađenje ne poznaje političke granice.

"Ispuštanje neobrađenih otpadnih voda iz Pojasa Gaze u more pridonosi pogoršanju krize koja pogađa izraelska postrojenja za desalinizaciju. Otpadne vode sadrže nutrijente poput dušika i fosfora koji hrane mikroalge i cijanobakterije, a to može intenzivirati njihovo cvjetanje", pojasnili su.

Zagađen izvor vode
Unatoč prošlogodišnjem primirju postignutom uz posredovanje SAD-a, Gaza je i dalje u teškoj vodoopskrbnoj i sanitarnoj krizi. Prema izvješću Liječnika bez granica, izraelsko bombardiranje od 7. listopada 2023. uništilo je 90 posto vodoopskrbne i sanitarne infrastrukture. Izravno su napadnuti bunari, cjevovodi, rezervoari i jedinice za desalinizaciju.

Prije rata se 80 posto zaliha crpilo iz vodonosnika ispod obalnog pojasa, ali taj je izvor sada zagađen morskom i otpadnom vodom te nije siguran za ljudsku upotrebu. Većina pitke vode dolazila je iz postrojenja za desalinizaciju i tri cjevovoda pod kontrolom izraelske uprave za vode. Ti su cjevovodi presječeni na početku rata i tek su djelomično ponovno otvoreni.

Zbog oštećenih ili uništenih distribucijskih mreža, velik dio stanovništva ovisi o kamionima s vodom. Za mnoge to znači težak izbor između čaše vode više i pranja ruku radi sprječavanja bolesti. Akutni proljev jedan je od vodećih uzroka obolijevanja.

"Vodu nosimo u kanisterima. Hodamo s teškim spremnicima ili satima čekamo u redovima. Većina vode nije sigurna, a djeca pate od čestih želučanih infekcija, proljeva i osipa", ispričala je Nas al-Barawi, 34-godišnja majka petero djece iz Beit Lahije. "Zbog oštećene kanalizacijske mreže i pokvarenih pumpi, otpadne vode teku između šatora i kroz stambena naselja."

Epidemije i najezda štakora
Omar Shatat, zamjenik izvršnog direktora komunalnog poduzeća za vode u Gazi, rekao je da je svih pet postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda izvan funkcije. Zbog toga se procjenjuje da se svakodnevno u Sredozemno more izlije 45.000 kubnih metara neobrađene kanalizacije.

Uz to, oko 15.000 kubnih metara neobrađenog otpada dnevno prodire u podzemne vode iz septičkih jama, posebno u improviziranim kampovima u al-Mawasiju. "Ovo je katastrofalna situacija, kako ekološki, tako i s aspekta javnog zdravlja", rekao je Shatat. "More je jako zagađeno, a prvi na udaru su stanovnici Gaze i raseljene osobe jer su u izravnom kontaktu s najvećim koncentracijama kanalizacije."

Štakori već mjesecima opsjedaju dijelove Gaze. Kote se usred neobrađene kanalizacije i na gomilama smeća koje se nakupljaju oko pretrpanih kampova. S nezapamćenom najezdom štakora bore se i izraelska naselja u blizini granice s Gazom, gdje glodavci preplavljuju domove i vrtove.

Pat Griffiths, glasnogovornik Međunarodnog odbora Crvenog križa u Gazi, izjavio je da će se situacija vjerojatno samo pogoršati s dolaskom zime. "Palestinci žive okruženi otpadnim vodama. One su posvuda oko njih. Tamo gdje jedu, gdje uzimaju vodu, gdje hodaju", rekao je.

"Gaza na rubu katastrofe"
"Posljedice rata ne staju na granici", rekla je Nada Majdalani, direktorica organizacije EcoPeace Middle East za Palestinu. "U Gazi već vidimo porast oboljelih od hepatitisa A. Vjerujem da smo na rubu katastrofe, a ozbiljna epidemija u Gazi ne bi nužno ostala unutar njezinih granica."

Organizacije Zalul i EcoPeace pozvale su Cogat, izraelsku agenciju zaduženu za upravljanje Gazom, da pomogne u obnovi kanalizacijskog sustava i dopusti pročišćavanje otpadnih voda u područjima pod izraelskom kontrolom, piše index.

Cogat nije odgovorio na upit za komentar. Iz Zalula su poručili: "Ako se zagađenje nastavi, njegov bi se utjecaj s vremenom mogao osjetiti u cijeloj zemlji. Kada je morski okoliš zagađen, pate i ljudi i priroda, bez obzira na to s koje se strane granice nalazili."