Korajlić: Malo pojedinaca i institucija spremnih otvoreno ukazivati na anomalije u pravosuđu

Majić: Stvaranje neovisnog pravosuđa treba dugoročnu promjenu društvene svijesti i obrazovanja

Organizacija Transparency International (TI) u BiH u Banja Luci je organizirala panel diskusiju na temu 'Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)ovisnosti do (ne)odgovornosti', a koja je bila posvećena izazovima s kojima se suočava pravosuđe u BiH i u ostalim zemljama regije. 

Cilj panela bilo je otvaranje prostora za raspravu o pravosuđu kroz regionalnu perspektivu te  potaći otvoren dijalog i pridonijeti boljem razumijevanju izazova s kojima se pravosuđe suočava, kao i mogućih pravaca za jačanje njegovog integriteta i povjerenja građana.

Tijekom diskusije su o odnosu izvršne i sudske vlasti, o pravosudnim reformama i o izazovima s kojima se suočavaju suci i tužitelji u zemljama regije izlagali Bojana Savović, javna tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Miodrag Majić, sudac Apelacijskog suda u Beogradu, te Željka Fabić, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci i članica VSTV-a BiH, dok je diskusiju moderirao Srđan Blagovčanin u ime TI u BiH.

 Politički pritisci

Predstavnici pravosuđa iz Srbije ukazali su da su politički pritisci na pravosuđe i dalje snažno prisutni u regiji te poručili da bez stvarne neovisnosti sudova i tužiteljstava nema ni efikasne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. 

Javna tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Savović smatra da je pravosuđe 'uvijek pod pritiskom izvršne vlasti', a koji pritisak postaje snažniji kako vlast postaje autoritarnija. 

Prema njenim riječima, u Srbiji su proteklih godina doneseni zakoni koji su trebali pridonijeti većoj samostalnosti tužitelja, ali su, potom, pokrenute izmjene kojima se, kako je ocijenila, ponovno jača kontrolu nad pravosuđem. Savović je mišljenja da u regiji postoje ozbiljne prepreke za procesuiranje predmeta koji se odnose na nositelje izvršne vlasti, navodeći da se tužiteljstva često suočavaju s opstrukcijama drugih institucija. Kada je u pitanju stanju u pravosuđu u BiH, iznijela je dojam da je slično onome u Srbiji. 

- Djeluje mi kao da podjela vlasti istinski ne postoji i da je uvijek najjača jedna grana vlasti, ona izvršna. Sudska grana vlasti nikada nije ni osnažena da bi se osjećala kao takva, dodala je ona dok je sudac Apelacijskog suda u Beogradu Miodrag Majić izjavio  da sudska vlast nikada nije bila istinski neovisna u punom smislu te riječi. 

- Jedno je ono što piše u ustavu i zakonima, a drugo politička kultura i način na koji sustav funkcionira u praksi. ukazao je Majić koji misli da je za stvaranje neovisnog pravosuđa potrebna dugoročna promjena društvene svijesti i obrazovanja te da se promjene ne može postići samo izmjenama zakona. 

On je ukazao i da se u Srbiji prvi put pojavljuju veće grupe sudaca i tužitelja koje javno istupaju i kritiziraju političke pritiske, što vidi kao moguću najavu promjena u pravosuđu. 

- Ne vidim samo sličnosti između Srbije i BiH, već i drugih država regije, jer smo svi potekli iz vrlo sličnog modela. I zemlje koje su se pridružile EU i dalje pate od tih bolesti poimanja suda kao produžene ruke vlasti, poručio je Majić. No, kako  je tijekom rasprave navela Željka Fabić, tužiteljica Okružnog tužilaštva Banja Luka i članica VSTV-a BiH, pravosuđe u BiH u potpunosti je neovisno u radu.

Anomalije u pravosuđu

Izvršna direktorica Transparency International u BiH Ivana Korajlić ukazala je da podaci za 2025. godinu pokazuju vrlo nizak broj istraga, optužnica i pravomoćnih presuda u predmetima visoke korupcije u BiH. 

Prema njenoj ocjeni, dugogodišnji proces reforme pravosuđa nije dao očekivane rezultate, iako su usvojeni ključni zakoni koji su trebali unaprijediti neovisnost i odgovornost pravosudnih institucija. Korajlić drži izrazito bitnim da predstavnici pravosuđa javno govore o problemima unutar sustava i nude konkretna rješenja, ali i smatra da u BiH nema dovoljno pojedinaca i institucija spremnih otvoreno ukazivati na anomalije u pravosuđu.

Analiza procesuiranja korupcijskih kaznenih djela pred sudovima i tužiteljstvima u BiH za 2025. godinu, koju je Transparency International (TI) u BiH uradio na osnovu zvaničnih podataka Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH, pokazuje da više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o neprovođenju istrage, dok gotovo 30% istraga biva obustavljeno nakon pokretanja, što najbolje oslikava nespremnost bh. pravosuđa za borbu protiv korupcije te izravno utječe na drastičan pad povjerenja građana u pravosudne institucije. 

U 2025. godini, zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska kaznena djela s 5,2 na 5,05% od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj kaznenih prijava u porastu. Istovremeno, broj prijava visoke korupcije je lani bio za 30% manji u odnosu na 2023. i 2024. godinu. Ti, kako su ocijenjeni, porazni podaci o neefikasnosti u suzbijanju korupcije, izravna su posljedica neusvajanja ključnih reformskih zakona nužnih za integritet pravosuđa, ali i su i ishod očite opstrukcije reformskih procesa, zahvaljujući čemu je BiH svrstana među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Europi u pogledu korupcije. 

Višegodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija, manjak transparentnosti, ali i odbijanje da se procesuira neke od najvećih korupcijskih afera u koje su umiješani čak i najviši nositelji pravosudnih funkcija, umanjuje ionako loše povjerenje građana u spremnost pravosuđa suočiti se s korupcijom.