Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Dužnosnici Europske unije godinama, pa i desetljećima pretvarali su se kako žele zemlje zapadnog Balkana u Uniji, a zemlje zapadnog Balkan godinama, pa i desetljećima pretvarale su se kako žele ući u Uniju. 

Nesporno je kako niti jedna država zapadnobalkanske šestorke nije niti izbliza spremna biti dio EU, ali i kako EU sasvim sigurno u svom društvu ne želi imati poprilično autokratske režime kakav je onaj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Dovoljno je samo zaviriti u relevantna međunarodna istraživanja o razini korupcije, klijentelizma, nepotizma, organiziranog kriminala… pa vidjeti kako se ovaj regija geografski nalazi u Europi, ali po svemu drugome više smo na razini razorenih afričkih država. 

Ipak, brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu, poražavajućim politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, stanjem na Bliskom Istoku stvari su se promijenile. Tako se ponovno recikliraju stare ideje o 'Europi s više brzina', 'Europi koncentričnih krugova'… a sve se vidi i kroz djelovanje 'Europske političke zajednice'. Jednostavnije kazano – EU bi u ovim okolnostima uvjetno primile zemlje zapadnog Balkana u svoje društvo, a to znači kako ne bi imale prava veta i blokiranja procesa. 

Dio država podržava ideju oko veta

Njemački FAZ ovih dana ponovno pisao o mogućnosti primanja novih članica u Uniju bez prava veta, a u tekstu imaju i izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je podržao takvu ideju.

- Za Srbiju je članstvo u EU bez prava veta prihvatljivo. Najvažniji aspekt za nas su jedinstveno tržište, kao i slobodno kretanje robe, ljudi i kapitala. To su ključne vrijednosti koje želimo da ostvarimo članstvom u EU, rekao je Vučić. 

Albanski premijer Edi Rama je to ponudio još u studenom, nakon razgovora sa talijanskom premijerkom.

- Uvedite nas u Europu i spreman sam da potpišem sporazum koji jasno kaže da ne želimo pravo veta, rekao je Rama.

O svemu se oglasio PDP-ov zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak koji je također podržao ulazak zemalja u EU bez prava veta. Vjeruje da bi to BiH donijelo ekonomske benefite, ali i da bi učvrstilo poziciju RS-a.

- Proširenje EU bez prava veta u prvoj fazi je sjajna ideja. RS treba da je podrži, jer će 'zabetonirati' svoju dejtonsku poziciju, a pristup jedinstvenom tržištu, velika sredstva za infrastrukturu i lakši prelazak granica su prigoda za naša poduzeća i za brzu modernizaciju društva, kazao je Crnadak.

Pitanje je bi li ovakvo pridruživanje podržali u EU s obzirom na to da bi se stvorile dvije klase zemalja članica. S druge strane, masovnije prihvaćanje zemalja s punopravnim članstvom bi dodatno otežalo funkcionalnost Unije.

Predsjedavajući odbora za poslove EU u Bundestagu Anton Hofreiter rekao je za FAZ da je dobio signale iz zemalja zapadnog Balkana kako je takva inicijativa 'konstruktivna i realistična'. Naravno, ideja je da članstvo bez prava veta bude oročeno, odnosno kako takvo stanje treba trajati sve do uspješne reforme EU. Ipak, i dužnosnicima EU i država članica sasvim je jasno da je velikom pitanje hoće li se ikada i dogoditi.

Zapreke 

Međutim, tome se oštro protivi Crna Gora koja ima najveći napredak na EU putu od svih zemalja iz regije. Što ima smisla jer jedini imaju kakvu, takvu prigodu biti punopravna članica Unije, najdalje su došli na europskom putu, radi se o maloj državi koja svojim položajem itekako treba Uniji. 

Nadalje, njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra kako Član 4 Ugovora o EU jamči jednakost svih država članica. To smatra i povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja je za FAZ rekla da 'Ugovori EU ne predviđaju članstvo drugog reda'. U Bundestagu, međutim, kažu da bi to moglo da se zaobiđe uvrštavanjem izuzetaka u pojedinačne ugovore o pristupanju. 

Veto je već godina veliki problem za funkcioniranje EU. 'Pravo veta i pitanje funkcionalnosti EU' je, s obzirom na geopolitičku situaciju, postalo 'važnije nego ikad, budući da je EU već sada često ograničena vetima ili prijetnjama vetom, često iz Budimpešte, ponekad iz Bratislave, Nikozije ili drugih prijestolnica'.

- Zamislimo EU u kojoj bi još i Kišinjev, Kijev, Tirana ili Podgorica, imali mogućnost blokade, o Beogradu, Sarajevu ili Tbilisiju da i ne govorimo. Nova Mađarska vreba na sve strane. Ako ne danas, onda sutra ili prekosutra. Kako EU može da izađe u susret geopolitičkoj nužnosti (proširenja), a da ipak ostane sposobna da djeluje?, piše FAZ.

Uz to, ne zaboravimo kako neke države poput Francuske, Nizozemske pa i Njemačke (FAZ piše kako kod njihovih kod demokršćana postoji rezerva prema proširenju kao takvom, bilo ono bez, ili sa pravom veta) ne žele niti govoriti o proširenju dok se sama Unije ne reformi iznutra, ali i dok države kandidati jasno pokažu istinsku želju za članstvom. Trenutno se ne događa ni jedno ni drugo.