Ukrajinski dronovi nastavljaju s gađanjem ruskih rafinerija nafte, što sada izaziva kumulativan efekt i velike logističke probleme. Dodatno, udari na naftna postrojenja znatno otežavaju uobičajen život ruskog društva. Posebno značajan je nedavni udar na ogromnu moskovsku rafineriju koja je glavna za proizvodnju zrakoplovnog goriva, kerozina. Također, mete su postala i naftna postrojenja duboko na teritoriju Ruske Federacije, poput onog u Omsku, koji je udaljen preko 3000 kilometara od Ukrajine, prenosi index.

Društvene posljedice
Ovi napadi rezultirali su ozbiljnom krizom goriva unutar Ruske Federacije. Diljem zemlje uvedena su ograničenja na prodaju benzina i bonovi. Možda je najgora situacija na Krimu, gdje je cijena goriva dosegla skoro 3 €/l. Sve su češće snimke kilometarskih kolona ispred benzinskih postaja. Nakon višesatnih čekanja u redovima sve češće izbijaju tučnjave.

U nekim regijama zabilježeni su sukobi čitavih grupa, uglavnom zbog pokušaja zaobilaženja redova. Dodatan je problem što policija zbog nedostatka kadra ne može uspostaviti red. Neke regije počele su tražiti alternativne metode za kontrolu situacije. Tako su formirane patrole od kozaka, udruge veterana "Specijalne vojne operacije", bivših sportaša i drugih.

Kako je spomenuto, najgora situacija je na Krimu. Iako nema fizičku kontrolu nad okupiranim teritorijem, Ukrajina ima visoku razinu "vatrene kontrole" kojom uspješno nadzire logistički pravac koji spaja Donbas s Krimom. Dodatno, korištenjem bespilotnih čamaca i dronova Ukrajina je drastično umanjila ruske mogućnosti na moru.

Posljednji transportni pravac prema Krimu je Kerčki most, koji je također pod ukrajinskim udarima. Da je situacija krajnje ozbiljna, govori i to da je na Krim stigao ministar obrane Ruske Federacije, koji je sa zapovjednicima razrađivao plan obrane poluotoka od dronova, što je bilo široko medijski popraćeno kako bi se stanovništvu demonstrirala posvećenost situaciji.

Infrastrukturni kolaps
Osim društvene komponente, nemoguće je zanemariti sustavni poremećaj koji se događa nakon nekoliko mjeseci ukrajinskih udara. Rusija je "preko noći" od "benzinske postaje" postala država koja uvozi benzin. Čak je i sam predsjednik Putin nedavno potvrdio probleme s nestašicom goriva. Rusija uvozi gorivo od Kazahstana, Indije i Bjelorusije.

Posebno je apsurdna situacija s Indijom: Rusija prodaje sirovu naftu Indiji da bi potom od Indije kupovala gorivo. Uvoz goriva iz Bjelorusije dosegao je povijesne razine. S druge strane, Kirgistan, koji je dosad kupovao ruski benzin, zatražio je pomoć susjednih država kako bi "očuvao stabilnu opskrbu gorivom".

Situacija je još teža kada se uzme u obzir nemogućnost saniranja štete. Kada ukrajinski dronovi oštete ruske rafinerije, Rusija ne može brzo sanirati kvarove. Razlog tomu su zapadne sankcije. Ruske rafinerije modernizirane su zahvaljujući zapadnoj opremi i tehnologiji, do koje je sada nemoguće doći. Kineske komponente često nisu kompatibilne, a domaća proizvodnja praktički ne postoji. Zbog toga oštećenja stvaraju kumulativan efekt.

Ruski vojni blogeri ne skrivaju ogorčenje i otvoreno kritiziraju zapovjedni lanac i državni vrh zbog nesposobnosti donošenja odluka i nedostatka preuzimanja odgovornosti. S druge strane, unutar ruskog sustava odlučivanja pojavila se "paraliza odgovornosti". Dužnosnici se boje donijeti teške odluke, poput premještanja resursa za obranu rafinerija, kako ne bi bili odgovorni ako nešto pođe po zlu. Uz to, ruski sustav donošenja odluka prožet je birokratskom tromošću, što dodatno usložnjava situaciju.

Vlast pokušava uz pomoć propagande umanjiti probleme, međutim pojavio se potpuni rascjep između propagande i stvarnosti, što je nemoguće dalje kontrolirati. Sve više građana koristi aplikacije poput Telegrama za informiranje. U tom smislu institucije poput policije i državnih medija slabe, a postoji ozbiljna opasnost od nastanka paralelnih institucija koje bi svoj legitimitet dobivale od grupa revoltiranih građana.

Dvije komponente rata
Što se rata tiče, on je podijeljen na dvije komponente: kretanja na fronti i dalekometne udare. Nakon što je postalo jasno da Rusija ima sustavni problem vezan za gorivo, mediji i vojska intenzivno su obavještavali javnost o situaciji oko Konstantinovke. Riječ je o iznimno važnom utvrđenom području u koje su ukrajinske snage uložile puno resursa za obranu. Ruska vojska proteklih tjedana pojačala je ofenzivno djelovanje na tom području s ciljem zauzimanja grada. Javnost je obavještena da je Konstantinovka zauzeta od strane ruske vojske, iako se kasnije pokazalo da situacija nije do kraja jasna. Iako je vrlo izvjesno da će ruske snage zauzeti Konstantinovku, još uvijek traju borbe u nekim dijelovima grada.

Osim toga, ruske snage pokušavaju otežati logistiku ukrajinske vojske gađajući logističke pravce. Proteklih dana i tjedana mogu se vidjeti uništene lokomotive, kamioni i ostala vozila koja su išla u smjeru logističkih centara na liniji Harkiv, Dnjipro, Zaporižja. To područje ispred linije kontakta pod stalnim je udarom ruskih projektila i dronova, što uvelike otežava opskrbu ukrajinskih jedinica na prvoj liniji. Ideja takve taktike jest da ruske snage dođu do posljednje linije ukrajinske obrane Kramatorsk, Slavjansk do kraja ljeta, kako bi se prikazalo da se jedan od ciljeva "specijalne vojne operacije" bliži ispunjenju.

Izbori
Razlog takvoj "žurbi" su izbori za Državnu dumu u rujnu. Ti izbori bit će testiranje granica društvenog nezadovoljstva. Izbori nisu bitni u tom smislu što bi se mogla pojaviti neka opozicijska snaga, jer takva praktički ne postoji. Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija gotovo sigurno će zadržati većinu, međutim unutar stranke postoje razni klanovi koji će se boriti za prevlast. Prije svega, ratni veterani i vojni blogeri već su neko vrijeme nepredvidiva politička sila unutar zemlje. Imaju pro-ratne stavove i prilično su kritični prema državnom vrhu. Kremlj ima ogroman izazov: kako revoltiranu grupu ljudi uključiti u sustav prije nego što se organiziraju u parapolitičke pokrete koji bi mogli destabilizirati vlast.

Nova kriza s gorivom i neuspjesi u obrani rafinerija zaoštrili su sukobe između različitih frakcija unutar Kremlja. Sastav nove Dume odrazit će trenutni omjer snaga među tim klanovima. Iako Duma nije tijelo koje de facto kreira politiku, ona je ta koja daje legalni privid odlukama iz Kremlja. Sljedeći saziv Dume donosit će niz iznimno nepopularnih mjera kako bi se održala ratna ekonomija. To uključuje povećanje poreza, postavljanje okvira za uvoz goriva, novi val mobilizacije i dr. Vraćajući se na zauzimanje Konstantinovke, Kremlju je potreban privid stabilnosti. Pozitivan ishod izbora u rujnu poslao bi poruku Zapadu, ali i partnerima da je režim i dalje homogen, da Kremlj i dalje drži sve poluge vlasti i da unutarnji problemi nisu uzdrmali sustav, piše index.